Projekti
UMJETNIČKA VRTNA KUĆICA

1. Splitske umjetničke prakse

POZIVNICA

Lauba (Prilaz baruna Filipovića 23a, Zagreb), utorak, 26. ožujka 2013., 20:00 sati // Gosti: Loren Živković Kuljiš, Lana Stojićević, Dragoslav Dragičević, Dalibor Prančević i Božo Majstorović // Moderatorica: Sandra Križić Roban

Sve brže putujemo, sve jednostavnije komuniciramo, a čini nam se kao da sve manje surađujemo. Kako obnoviti kulturne veze dva najveća grada u Hrvatskoj? Koje institucije mogu ostvariti suradnje?

Odabir teme prve Umjetničke vrtne kućice bio je u vezi s izložbom koju je u Laubi u to vrijeme priredio Viktor Popović. Djelujući istodobno kao profesor, dizajner i umjetnik, Viktor nam je „otvorio“ vrata Splita, grada čija se reprezentacija često (i nepravedno) ponajprije svodi na picigin na Baćama te distrofiranu i netransparentnu gradsku političku elitu. Upravo stoga pokušali smo ispitati uvjete i mehanizme kulturne produkcije, susresti aktivne i angažirane pojedince i kolektive te ponuditi neku drugu, paralelnu, isto tako vjerodostojnu sliku grada pod Marjanom. Tom smo se prigodom zapitali koliko dobro poznajemo ljude, institucije i trenutna zbivanja koja označavaju umjetnost danas u Splitu. Sve brže putujemo, sve jednostavnije komuniciramo, a čini nam se kao da sve manje surađujemo. Kako obnoviti kulturne veze dva najveća grada u Hrvatskoj? Koje institucije mogu ostvariti suradnje? To su, uz ostalo, bile teme razgovora posvećenog iskustvima umjetnika koji održavaju redovite kontakte sa Zagrebom. Umjetnici su se predstavili kroz niz kratkih prezentacija što je potaklo zajedničku raspravu svih sudionika. Budući da su neki od sudionika razgovora profesori UMAS-a (Loren Živković Kuljiš) i Filozofskog fakulteta u Splitu (Dalibor Prančević) te studenti UMAS-a (Lana Stojićević, Dragoslav Dragičević), bilo je riječi i o radu na tim fakultetima te o formiranju mlade splitske umjetničke scene. Saznali smo da Umjetnička akademija u Splitu funkcionira drugačije nego Akademija likovne umjetnosti u Zagrebu. Tome pridonosi i činjenica da je kadar splitske akademije mlađi i pokazuje veći afinitet prema suvremenoj umjetnosti. Studenti su naglasili slobodu izbora medija i načina rada, kao i individualni pristup profesora.

Razgovaralo se o važnosti institucije Galerije umjetnina Split (Božo Majstorović), koja projektom FFWD: Utorkom u Galeriji afirmira mladu splitsku scenu. Osobito je važna suradnja koju u sklopu tog projekta ostvaruju studenti Umjetničke akademije i Odsjeka za povijest umjetnosti. Govorilo se o zanimljivim izložbenim inicijativama o kojima se relativno rijetko govori – pojedine su primjeri izvaninstitucionalnih djelatnosti, poput projekata Radni teren (Rt) Jugoplastika iz 2011. te Rt (Radni teren) Dujmovača iz 2012., oba u organizaciji OUR-a (Organizacije udruženog rada – Udruge za kulturu i vizualne umjetnosti). Ukratko se spomenuo rad Udruge za suvremenu umjetnost Kvart, djelovanje Neafirmirane umjetničke scene NUS te važnost anti-institucije Galerije Ghetto koja je svojim interdisciplinarnim pristupom anticipirala budući razvoj splitske scene.

-
Razgovor se održava u organizaciji uredništva časopisa Život umjetnosti u okviru programa popularizacije znanosti „Umjetnička vrtna kućica“.