Studije i monografije

Ivan Meštrović i secesija: Beč – München – Prag: 1900.–1910.

Irena Kraševac

Autorica
Irena Kraševac

Urednik
Tonko Maroević

Recenzenti
Ivanka Reberski, Željka Čorak

Suradnici
Salih Isaac (lektura); Đurđa Kovačić (korektura)

Grafičko oblikovanje
Marcel Bačić (likovna i grafička oprema); ArTresor naklada, Zagreb (grafička priprema)

Prevoditelji
Nikolina Jovanović (prijevod na engl.), Milan Pelc (prijevod na njem.)

Izdavači
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – Fundacija Ivana Meštrovića, 2002.

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 22

Materijalni opis
243 str.; ilustr. c/b; zaključak, sažeci na engl. i njem. jeziku; dokumentacija (skupne izložbe, katalog djela, izvori i literatura, kazalo)

ISBN: 953-6106-38-8

-
„Stota godišnjica rođenja Ivana Meštrovića obilježena je 1983. god. retrospektivnom izložbom koju je popratio odgovarajući katalog, te niz manjih izložaba, okruglih stolova i simpozij. Kipareva je svečarska obljetnica pokrenula bujicu napisa o životu i djelu, te potaknula objavljivanje dviju monografija i organiziranje izložaba u značajnim europskih gradovima. Otada je prošlo gotovo dvadeset godina, a u međuvremenu se nije pojavila ni jedna značajnija publikacija o toliko često apostrofiranom najvećem hrvatskom kiparu. Izostajala su nova monografska istraživanja koja bi utemeljila Meštrovićevo djelo i djelovanje u duhovnom i oblikovnom kontekstu njegova vremena. (…) Važni izvori na kojima se temelji ova studija su katalog izložaba, fotodokumentacija i Meštrovićeva pisma iz Arhiva Secesije u Beču, te likovne kritike renomiranih austrijskih i njemačkih povjesničara umjetnosti objavljene u onodobnim stručnim publikacijama. Veća pozornost posvećena je i bečkome meceni, Karlu Wittgensteinu čija uloga do sad nije bila potpuno osvijetljena, pri čemu su također važnu ulogu imali autentični izvori – Wittgensteinova pisma odaslata mladom kiparu u Pariz u razdoblju od 1908. do 1911. god. (…) Stoga je iznimno važno što bolje upoznati upravo rane Meštrovićeve radove, osluhnuti bìlo vremena i sva previranja umjetnika u nastajanju i rađanju moderne skulpture iz njedra historicizma i akademskog realizma, koji su u Beču potrajali do duboko u 19. st., a na njihovim je tragovima i Meštrović započeo svoju karijeru.“

(Iz uvoda)

Sadržaj

9–12
Uvod

13–40
Beč 1900.

41–126
Meštrović na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Austrije – Secesija

127–148
Meštrović na izložbama Secesije i internacionalnim izložbama u Münchenu

149–150
Izložba bečkih umjetnika u Drezdenu, 1907.

151–154
Meštrović na izložbama Hagenbunda

155–160
Meštrović na izložbama praškog udruženja umjetnika „Mànes“

161–173
Meštrovićev bečki mecena Karl Wittgenstein

174–194
Likovna kritika u doba secesije

195–201
Zaključak

202–209
Ivan Meštrović und die Secession Wien – München – Prag 1900–1910. Zusammenfassung

210–216
Ivan Meštrović and the Secession Vienna-Munich-Prague 1900–1910. Conclusion

217–243
Dokumentacija

-
Objavljivanje ove knjige potpomognuto je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, poglavarstva grada Splita, donacijom Zagrebačke banke d.d. i Austrijskog Kulturnog Foruma u Zagrebu.

-
Rasprodano.