Znanstvenici

dr. sc. Ana Plosnić Škarić

Viša znanstvena suradnica, u zvanju znanstvene savjetnice

T. 01 6112 048

E. aplosnic / ipu.hr

B. CROSBI bibliografija

Biografija

Rođena 1970. godine u Splitu. Diplomirala povijest umjetnosti i latinski jezik i rimsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1995. godine. Iste godine zaposlena u I. gimnaziji u Zagrebu kao profesor povijesti umjetnosti i latinskog jezika. Radila je kao korektorica za latinski jezik na Hrvatsko-latinskom enciklopedijskom rječniku autora dr. sc. Joze Marevića (Školska knjiga, Zagreb, 1997.).

Od prosinca 2000. godine zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Kao znanstveni novak na projektu „Umjetnička baština od antike do novog vijeka“ (voditeljica dr. sc. Diane Vukičević Samaržija), izradila je magistarski rad na temu „Trogir – Romanička stambena arhitektura na primjeru Bloka Andreis“. Disertaciju na temu „Gotička stambena arhitektura grada Trogira“ izradila je u sklopu projekta „Arhitektura i urbanizam hrvatskog kasnog srednjovjekovlja“ voditeljice dr. sc. Diane Vukičević Samaržija i obranila u svibnju 2010. godine. Oba kvalifikacijska rada načinjena su pod mentorstvom akademika Igora Fiskovića.

Područje njezinog znanstvenog interesa obuhvaća teme iz srednjovjekovne urbane, urbanističke i arhitektonske povijesti, istraživanje arhivske građe srednjovjekovnih komuna i razvoj metodologije digitalne povijesti umjetnosti.

Projekti

„Dalmatinski gradovi u srednjem vijeku: forma i funkcija“ (2019.–2023., projekt ustanove, voditeljica). U sklopu projekta sudjeluje u Adriatic Net/Work sa znanstvenicima iz Norveške, Italije, Švicarske, Austrije i Hrvatske na izradi digitalne baze People of the Renaissance Adriatic.

„Fortifikacije grada Trogira: Vizualizacija promjena od 220. pr. Kr. do 1900.“ (2018/2019–2023, projekt ustanove, voditeljica). U sklopu projekta sujedlovala na the Getty Foundation Summer Institute Visualizing Venice Advanced Topics in Digital Art History: 3D and (Geo)Spatial Networks, Venecija, 2018/2019, u organizaciji Duke University NC, USA, Università di Padova, Italija, i Venetian International University, Italija

„Dubrovnik: Civitas et Acta Consiliorum. Visualising Development of the Late Medieval Urban Fabric“ (2014.–2017., projekt Hrvatske zakladeza znanost, voditeljica). Projekt je uvršten na listu The Renaissance Society of America Digital Resources i kao Local Time Machine na kartu konzorcija Time Machine Organisation

Urednički rad

2023. članica savjeta časopisa Renaissance Quarterly

2011.– 2019. članica uredništva časopisa Radovi Instituta za povijest umjetnosti

Bibliografija (izbor)

Knjige

Lapicide i marangoni u spisima trogirske kasnosrednjovjekovne komune, Državni arhiv u Zadru, Zadar, 2019.

Dubrovnik: Civitas et Acta Consiliorum 1400–1450 (s Dankom Zelićem), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2017.

Mapping urban changes / Mapiranje urbanih promjena, Ana Plosnić Škarić (ur.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2017. (Povelja za promicanje i unapređenje povijesti umjetnosti DPUH).

Članci

„Trogirski rezidencijalni sklopovi s dvorištem i kulom tijekom srednjega vijeka; Metodologija istraživanja i principi transformacija“, u: Prostor, vol 28., br. 2 (60), 2020., 232–245.

„An example of a map-searchable database: The Dubrovnik city councils’ deliberations 1400-1450“, u: Proceedings of the 23rd International Conference on Cultural Heritage and New Technologies 2018. CHNT 23, 2018 (Vienna 2019), Börner, Wolfgang ; Uhlirz, Susanne (eds.), Museen der Stadt Wien – Stadtarchäologie, Beč, 2019., 1–13 (s Natkom Katičićem).

„Policies and Regulations in the Forming of Late-Medieval Trogir (Croatia)“, u: Terry R. Slater, Sandra MG Pinto (eds.), Building Regulations and Urban Form 1200-1900, Routledge Taylor & Francis Group, New York – London, 2018., 59–86.

„Decline of Medieval Urban Symbols of Power: Tower Houses in Trogir, Croatia“, u: RIHA Journal, kolovoz 2017., No. 0177.

„Arhitektonska plastika Male palače Cippico u kontekstu novih arhivskih spoznaja“, u: Ivan Duknović i krugovi njegove djelatnosti – Giovanni Dalmata e le opere della sua cerchia, Radoslav Bužančić, Igor Fisković (ur.), Književni krug, Split, 2018., 147–170.

„Graditelji Trogira 1420.–1450.“, u: Ars Adriatica, 4 (2014.), 173–198.

Izlaganja na skupovima

„From indicative to interpretative maps: Dubrovnik urban fabric in the city councils' deliberations 1400‐1450“, Spatial Humanities 2022, Daniel Alves, Sally Chambers, Isabelle Devos et alii, University of Ghent, Ghent, 2022.

„Visualising Hypotheses at the Urban Scale for Dalmatian Cities: Sources, Principles and Aims“, The Future of the Virtual Past, Donal Cooper, Morgan Ng, Cambridge, 2022.

„Employment and Mobility of Lapicide and Marangoni in the Renaissance Adriatic: A View from Trogir“, RSA Dublin 2022, Irska.

Prijevodi

Francesco Petrarca, „Poslanica Giovanniju Colonni (Francesco Petrarca ad Iohannem de Columna ordinis predicatorum, non sectas amandas esse sed verum, et de locis insignibus urbis Romae (Fam. VI, 2)“ (s Goranom Stepanić), u: Marko Špikić, Humanisti i starine, od Petrarke do Bionda, Zagreb, 2006., 193–203.

Petar Pavao Vergerije, „Poslanica Ludovicu degli Alidosi“ (izvornik: Pier Paolo Vergerio, Epistolario (ed. L. Smith), Roma, 1934., 189-202), u: Marko Špikić, Humanisti i starine, od Petrarke do Bionda, Zagreb, 2006., 205–217.

James S. Ackerman, „Ars sine scientia nihil est. Gotička teorija arhitekture na primjeru katedrale u Milanu“, u: Katedrala. Mjera i svjetlost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003., 11–99 (prijevod s latinskog).