Bivši djelatnici

akademik Radoslav Tomić

Biografija

Rođen 1. ožujka 1957. godine u Splitu. Nakon završene gimnazije upisao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1982. godine. Nakon studija radio kao kustos u Muzeju grada Splita (1983.‒1986.). Od 1986. do 1998. godine bio zaposlen u službi zaštite spomenika u Splitu, u nekadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture, danas Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture, kao konzervator savjetnik. Od 1998. godine zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje je od 2011. godine znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.

Magistrirao na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1988. godine s temom „Poljica ‒ prostor i spomenici“. Doktorsku radnju s temom „Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije“ obranio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine.

U znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijesnih znanosti, predmet „Umjetnost baroka“ na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zadru izabran 2002. godine, gdje predaje od 1997. godine.

Zbog stručnog usavršavanja boravio višekratno na stipendijama i studijskim boravcima u inozemstvu: u Münchenu (1986.), Firenzi (1988., 1992., 2001.), Beču (1993.) i Veneciji (1995., 1997., 1999.).

Priređivao, samostalno ili u suradnji, izložbe u Splitu, Trogiru, Zagrebu, Veneciji i Vatikanu. Kao kustos u Muzeju grada Splita sudjelovao na priređivanju izložbe „Obrana Splita za vrijeme mletačke vlasti“ (Split, 1984.). U službi zaštite suorganizator izložbe „Umjetnost kasnog baroka u Splitu“ (Split, 1988.), „Povratak Palme Mlađeg“ (Split, 1988.), „Palma Mlađi ‒ crteži i slike“ (Split, 1990.), „Naše more hrvatsko“ (Split, Zagreb, Rijeka, 1993.). Samostalno priredio izložbe „Zbirka grafika obitelji Garagnin u Muzeju grada Trogira“ (Trogir, Zagreb, Split, 1996.‒1998.), „Popravak ratom oštećenih umjetnina iz Dalmatinske zagore“ (Split, 1998.), „Zbirka grafika franjevačkog samostana na Poljudu“ (Split, 1999.) te „Hrvatska pomorska obitelj Balović iz Perasta i njen arhiv“ (Split, 1999.).

Sudjelovao na projektu-izložbi „1000 godina hrvatske skulpture“ u Zagrebu 1991. godine (Barokna skulptura u Primorskoj Hrvatskoj) koja je rezultirala katalogom i monografijom (Zagreb, 1991./1997.). Godine 1999. sudjelovao na projektu-izložbi „Hrvati-vjera, kultura, umjetnost“ (u Vatikanu). Sudjelovao sam i u katalogu izložbe „Tesori della Croazia“ koja je 2001. godine priređena u Veneciji, te na izložbi „Renesansa u Hrvatskoj“ koja je u travnju 2004. godine otvorena u Francuskoj.

U Muzeju grada Trogira priredio izložbu „Odabrana djela iz trogirske slikarske baštine“ 1997. godine. Koautor izložbe „Restaurirane umjetnine iz splitske katedrale“ (Split, 2000).

Sudjelovao na retrospektivnoj izložbi Francesca Salghetti Driolija u Zadru 2001. godine. U monografiji o slikaru priredio katalog slikarovih djela.

U okviru redovne djelatnosti u službi zaštite godinama sam radio na upravnom postupku na otoku Hvaru, te u Omišu i njegovu širem prostoru. U Omišu sam, osim toga, uredio i Muzejsku zbirku Franjevačkog samostana (1988.), dok sam u Trogiru revidirao knjižni fond Kaptolske biblioteke (1997.).

Sudjelovao na izradi konzervatorskih smjernica u okviru urbanističkih planova za Stari Grad, Jelsu, Omiš, Poljica, Sutivan, Sinj, Imotski, Metković i Blato na Korčuli.

Izradio inventare crkvenih zbirki u Korčuli (crkva Svi Sveti, sv. Mihovil, dominikanski samostan) te revidirao inventare u Trogiru. U tom cilju više godina u Trogiru radio na izradi kataloga-inventara slika, što je rezultiralo tiskanjem kataloga „Trogirska slikarska baština“ (15.‒20. stoljeće) 1997. godine. Popisao slike u Šibeniku i Skradinu te u splitskim crkvama, samostanima, Nadbiskupijskoj palači i Sjemeništu. Inventirao i zbirke Katić u Dubrovniku, Radman u Omišu, Dešković i Kraljević u Splitu, Duboković i Kasandrić na Hvaru te Ilić na Braču.

Registrirao crkve i kuće spomeničkoga karaktera u Starome Gradu, Poljicima i Drnišu.

Kao istraživač reambulirao dijelove Dalmacije, Istre, Primorja i Boke Kotorske, gdje sam stekao uvid u umjetničke pojave, u prvom redu umjetnine od 15. do 19. stoljeća, što je i vremensko razdoblje koje znanstveno proučavam.

U Trogiru identificirao i posredovao otkup arhivske građe obitelji Ivčević (Split, Državni arhiv) s dokumentima i knjižnom građom od 13. do 19. stoljeća. Posredovao i u otkupu i prijenosu arhiva obitelji Balović-Dabinović iz Perasta i obitelji Ilić (Brač-Split) za Državni arhiv u Splitu.

U Franjevačkom samostanu na Poljudu organizirao uređenje zbirke, te katalošku obradu i restauraciju bakroreza (1997.‒1998.). Sudjelovao u ponovnom uređenju umjetničke zbirke na Visovcu 1998. godine.

Organizirao popravak zbirke pergamena iz Kaptolskog arhiva u Trogiru (1997.‒1998.).

Neposredno nakon oluje spašavao umjetnički inventar u Dalmatinskoj zagori (Drniš, Knin, Sinj).

Najveći dio svoje djelatnosti vezan uz Restauratorsku radionicu u okviru zavoda za zaštitu spomenika u Splitu. Tu je pratio, kontrolirao i dokumentirao popravak brojnih umjetnina, sugerirao njihovu obnovu i vodio brigu o foto-dokumentaciji. Od 1999. godine angažiran kao savjetnik Restauratorskih radionica u Splitu i Dubrovniku i Zadru, na pordručju planiranja godišnjih programa, na znanstvenoj valorizaciji umjetnina te na usmjeravanju metodologije restauratorskih postupaka. U tom svojstvu priredio 2002. godine u Splitu izložbu „Restaurirane umjetnine“ povodom otvaranja novoga sjedišta Restauratoskog odjela u Splitu.

Od 2001. godine nositelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, u okviru djelatnosti Instituta za povijest umjetnosti, pod naslovom „Slikarstvo i skulptura od 15. do 19. stoljeća u Priobalnoj Hrvatskoj“. Iz toga područja objavio je brojne radove (studije, rasprave, knjige, osvrte…) u zemlji i inozemstvu (Slovenija, Italija).

Održao predavanja ili sudjelovao na znanstvenim simpozijima u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Šibenik, Split, Korčula, Lastovo, Orebić, Udine, Ljubljana, Buje, Rijeka, Visovac, Ludbreg, Makarska, Palermo, Dubrovnik), gdje je izlagao o slikarskim i kiparskim djelima od Kopra do Kotora.

Od 1999./2000. godine predaje na postdiplomskom studiju na odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Suradnik Likovne enciklopedije i Hrvatskog biografskog leksikona.

Član Društva povjesničara umjetnosti, Matice hrvatske u Zagrebu i PEN kluba u Zagrebu. Član uredništva Književnog kruga u Splitu.

Za člana suradnika HAZU (Razred za likovne umjetnosti) izabran 20. svibnja 2004. godine, a za redovitog člana 20. svibnja 2010. godine.

Preminuo je u Splitu 17. ožujka 2024. godine.

Bibliografija (izbor)

Autorske knjige

Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici, Književni krug Split – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021.

Lorenzo Lotto. Portret Tome Nigera u Splitu, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021.

Ivo Petricioli 1925.–2009., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2012 .

Kiparstvo II. Od XVI. do XX. stoljeća (Umjetnička baština zadarske nadbiskupije), Zadarska nadbiskupija, Zadar, 2008.

Slikarstvo (Umjetnička baština zadarske nadbiskupije), Emil Hilje, Radoslav Tomić (aut.), Zadarska nadbiskupija, Zadar, 2006.

Zlatarstvo (Umjetnička baština zadarske nadbiskupije), Nikola Jakšić, Radoslav Tomić (aut.), Zadarska nadbiskupija, Zadar, 2004.

Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji, Zagreb, 2002., 142 str.

Splitska slikarska baština, Zagreb, 2002., 238 str.

Crkva sv. Filipa u Splitu, Split, 2001., 64 str.

Obitelj Radman i njezina zbirka umjetnina. Omiš Zagreb, 1999., 80 str.

Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, Split, 1997., 24 str.

Matej Otoni slikar u provinciji, Omiš, 1997., 28 str.

Trogirska slikarska baština, Zagreb, 1997., 407 str.

Refugium Ilić, Zagreb, 1997., 50 str.

Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji, Zagreb, 1995., 231 str.

Koautorske knjige

Cvito Fisković, Kulturna baština Boke Kotorske, Zagreb, 2004. (priredio i predgovor napisao)

Franjo Salghetti Drioli, Zadar ‒ Zagreb, 2003.

Općina Dugi Rat, Dugi Rat, 2000. (Umjetnička baština od 15. do 20. stoljeća)

Hrvati vjera, kultura, umjetnost, Vatikan, 1999.

1000 godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997.

Visovac, Visovac, 1997.

Znanstveni radovi

Slikar Petar Mattei u Dubrovniku i Konavlima, u: Zbornik muzeja i galerija Konavala, 1, 2021., 244-257.

Bartolomeo Litterini u Splitu, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 45, 2019., 1; 277-283.

Giovanni Maria Morlaiter u Dalmaciji, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2017., 41; 119-139.

Slikar Tripo Kokolja.Povodom tristote obljetnice smrti (1713.–2013.), u: Bulletin, 3, 2013., 78-97.

Grgo Gamulin kao istraživač renesansnog i baroknog slikarstva u Hrvatsko, u: Mogućnostiknjiževnost, umjetnost, kulturni problemi, 7-9, 2013., 144-151

Costantino Cedini u Dobroti, u: Mogućnostiknjiževnost, umjetnost, kulturni problemi, 1-3, 2012., 73-76.

Prve arhivske vijesti o slikaru Francescu Salghettiu Drioliu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 36, 2012., 93-97.

Slikar Filippo Naldi (II), u: Ars Adriatica, 2, 2012., 217-224.

Novi podaci o slici Teodora Matteinija u trogirskoj katedrali, u: Ars Adriatica, 1, 2011., 159-169.

Crtice o slikama u Šibeniku, Murteru i Marini, u: Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, 1-2, 2011., 70-76.

Dva priloga za baroknu umjetnost u Boki kotorskoj, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34, 2010., 113-121.

Mali majstor u središtu, u: Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, god. 6, 1-2, 2009., 60-61.

Moćnik sv. Križa i drugi liturgijski predmeti u Katedrali sv. Ivana Krstitelja u Budvi, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 33, 2009., 115-124.

Slika Mateja Ponzonija Pončuna u crkvi sv. Nikole u splitskom Velom Varošu, u: Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, god. 6, 3-4, 2009., 98-100.

Bilješka o slici „Bitka pod Sinjem 1715. godine“ u Omišu, u: Omiški ljetopis, 5, 2009., 295-297.

Obitelj Dražoević – Jelić i likovne umjetnosti, u: Omiški ljetopis, 4, 2008., 186-192.

Anđeli u Vodicama, Sutivanu i Glavotoku, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 41, 2007., 363-374.

Oporuka dubrovačkoga arhiđakona Bernarda Đorđića, u: Peristil, 50, 2007., 157-172 (s Reljom Seferović).

Dubrovački slikari Benedikt (Benko) Stay i Petar Mattei-dokumenti i prijedlozi za nova djela, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., 111-121.

Oporuka dubrovačkog arhiđakona Bernarda Đorđića, u: Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti, 50, 2007., 157-172.

Slikar Filippo Naldi (Painter Filippo Naldi), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 30, 2006., 163-183.

Dopune slikarstvu u Dalmaciji (Baldassare D’Anna, Antonio Bellucci, Antonio Grapinelli, Giovanni Battista Augusti Pitteri, Giovanni Carlo Bevilacqua), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, 2005., 171-186.

Prilog proučavanju Škrinje sv. Šimuna i pojava renesanse u Zadru (Medaljon Apolon i Marsija na reljefu Tome Martinova), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, 2005., 75-92.

Giovanni Lanfranco na Lastovu, u: Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, IPU, Zagreb, 2004., 227-235.

Slike Gregorija Lazzarinija u Zadru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28, Zagreb, 2004., 126-133.

Poliptih Girolama da Santa Croce na Visu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27, Zagreb, 2003., 97-107.

Giovanni Lanfranco sull’isola di Lastovo, u: Paragone, 641, Firenze, 2003., 68-77.

Toma Babić i likovne umjetnosti, u: Zbornik o Tomi Babiću, Šibenik ‒ Zagreb, 2002., 205-211.

Tri kopije u Dubrovniku, u: Dubrovnik, 3, 2002., 67-77.

Oltarna pala Jacopa Marieschija u Dobroti, u: Peristil, 45, 2002., 135-140.

Oltarne pale Antonija Grapinellija u Dalmaciji, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 26, 2002., 89-99.

Pietro della Vecchia u Dalmaciji, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, XL, Zagreb ‒ Dubrovnik, 2002., 215-225.

Slikarska djela u Dalmaciji nastala prema grafičkim predlošcima, u: Klovićev zbornik, IPU, Zagreb, 2001., 153-161.

O slikama Antonija Arrigonija u Kotoru i Hvaru, u: Kolo, 2, 2001., 5-14.

Nova zapažanja o Mateju Ponzoniju-Pončunu, u: Peristil, XLIV, 2001., 75-80.

Štukaturist Giuseppe Monteventi-djela, prijedlozi, hipoteze, u: Peristil, XLIV, 2001., 81-92.

Il dipinto „Cristo e la Samaritana“ di Pier Paolo da Santa Croce in Dalmazia, u: Arte cristiana, 805, 2001., 315-316.

Novi prilozi o mramornoj skulpturi 18. stoljeća, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, 2001., 189-199.

L'arte dello stucco in Dalmazia nel XVIII secolo: artisti e stile, u L'arte dello stucco in Friuli nei secoli XVII-XVIII, u: Atti del Convegno Internazionale, Passariano-Udine, 2001.

Pietro della Vecchia in Dalmazia, u: Paragone, 621, 2001., 54-60.

Djela Francesca Migliorija u Dalmaciji, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24, 2000., 161-165.

Slika «Sv. Nikola» Pietra Antonija Novellija u Kotoru, u: Adrias, 8-9-10, 1998.‒2000., 159-167.

Zadar: The center of Venetian Sculpture in Dalmatia in the Seventeenth and Eighteenth Centuries, u: Francesco Robba and the Venetian Sculpture of the Eighteenth Century, Ljubljana, 2000. (Papers from an Internetional Symposium Ljubljana, 16th 18th October 1998; ed. J. Höfler), 209-217.

Novi podaci o oltarima u Trogiru, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 37, 1997.‒1998. (2000.), 313-325.

Slika Nevjerni Toma Leandra Bassana u Čari, u: Zbornik Čare, Čara, 1999., 129-139.

Bernardino Castelli, portretist novigradskih biskupa, u: Acta Bullearum, 1, Buje, 1999.

Slike Paola Paganija u Zadru i Dubrovniku, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23, 1999., 103-109.

Portreti iz ostavštine splitske obitelji Bajamonti, u: Kulturna baština, 30, Split, 1999., 119-127.

O slikama u crkvi i samostanu na Visovcu, u: Visovački zbornik, Visovac, 1997., 133-138.

Bortolo Litterini u Dalmaciji, u: Kolo, 1, 1998., 5-10.

Gaetano Grezler u Vodnjanu i Dobroti, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 22, 1998.

Juraj Pavlović, slike religiozne tematike, u: Kulturna baština, 28/29, Split, 1997., 107-113.

Dopune za slikarstvo u Istri, G. B. Argenti u Vodnjanu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 21, 1997., 59-63.

Bilješke o slici "Ecce homo" u Poljicima, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35, 1996., 245-250.

Dva djela iz radionice Coda u Dalmaciji, Ivan Duknović i njegovo doba, u: Trogir, 1996., 139-147.

Oporuka Jakova Cerinea, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 19, 1995., 115-123.

Prijedlog za Pietra Thysa u Bribiru, u: Peristil, 38, 1995., 117-120.

Tizian u Dalmaciji, u: Vijenac, 39, 1995.

O slikama Francesca Maggiotta u Hrvatskoj, u: Mogućnosti, 7/9, 1995., 32-36.

Giambettino Cignaroli u Bujama, u: Annales, 5, Koper, 1994., 103-106.

Nekoliko novih podataka o slici „Silazak Duha Svetoga“ Santi di Tita u Dubrovniku, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 32, 1994., 59-64.

Smjernice za obnovu spomeničke baštine Drniša, u: Ethnologica Dalmatica, 3, 1994., 81-85.

O Mateju Ponzoniju Pončunu u Engleskoj, Italiji i Hrvatskoj, u: Kulturna baština, 24-25, 1994., 25-29.

Padovaninova slika sv. Vlaha u Apuliji, u: Dubrovnik, 5, 1994., 113-116.

Oplakivanje Krista u splitskoj katedrali, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 18, 1994., 23-29.

Zadarska slika Palme Mlađega u Ninu, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 34, 1994., 231-239.

Slike Gregoria Lazzarinija u Dalmaciji, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 34, 1994., 249-259.

Posljednje o Posljednoj večeri, u: Vijenac, 8, 1994.

Naš Carravaggio Nikole Radulovića, u: Vijenac, 6, 1994.

Ecce homo iz Dubrovnika, u: Vijenac, 10, 1994.

Rokoko na hrvatskoj obali, u: Vijenac, 13, 1994.

Majstori, učenici i naručitelji, u: Vijenac, 21, 1994.

Doprinos baroknome slikarstvu, u: Peristil, 37, 1994., 121-126.

Dva djela iz ostavštine Gašpara Kraljeta u crkvi sv. Antuna Opata u Velom Lošinju, u: Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Rijeka, 1993., 277-286.

Slike u crkvi i samostanu Gospe od Pojišana, u: Svetište Gospe od Pojišana, Split, 1993., 53-58.

Dubrovčanin Nikola Radulović i Caravaggio, u: Dubrovnik, 1, 1993., 96-105.

Pietro della Vecchia u Kaštel Lukšiću i Trogiru, u: Kulturna baština, 22-23, Split, 1993., 41-51.

Due opere della bottega dei Coda in Dalmazia, u: Parogne, 523-525, 1993., 30-36.

Djelatnost altarista Pija i Vicka Dall` Acqua u Dalmaciji, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 17, 1993., 67-81.

Glavni oltar u župnoj crkvi sv. Stjepana u Starom Gradu na Hvaru i radionica Tremignon, u: Mogućnosti, 3-4, 1993., 158-161.

Slike mletačkog baroka na Silbi, u Trogiru i Splitu, u: Peristil, 35/36, 1992./1993., 219-230.

Slika Nikole Grassija u Osoru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, 1992., 139-141.

Slika "Sv. Martin i prosjak" Antonija Carnea u Trogiru, u: Mogućnosti, 1-2, 1992., 149-152.

Novi podaci o Federiku Benkoviću, u: Kolo, 4, 1992., 402-418.

Brončani anđeli Francesca Cavriolija na oltaru sv. Šimuna u Zadru, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 33 (Prijateljev zbornik II), 1992., 259-278.

Slikarski izvještaji, u: Slobodna Dalmacija, 26. 8. 1992.

Tri nove slike Tripa Kokolje, u: Peristil, 34, 1991., 90-91.

Oltar Giovanni Marije Morlaitera u benediktinskoj crkvi sv. Marije u Zadru, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 31, 1991., 317-331.

Odjeci Tintoretta u Trogiru, u: Mogućnosti, 3-4, 1991., 406-409.

Sebastiano Devita na Poišanu i Lovretu u Splitu, u: Kulturna baština, 21, Split, 1991., 97-103.

Oltar Gospe Sinjske, u: Slobodna Dalmacija, 29. 6. 1991.

Pejzaž u starom dubrovačkom slikarstvu, u: Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća, 1991., 200-205.

Slike talijanskih slikara 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji i Istri, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, 1990, 267-294.

Trogirske slike Giovanni Pietra Silvestrija, u: Mogućnosti, 7/8,1990, 818-821.

Značajno djelo Mateja Ponzonija u Istri, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 14, 1990., 133-135.

Novi podatci o makarskoj katedrali, u: Makarsko primorje, 1, Makarska, 1990., 130-136.

La "Madonna con il Bambino e San Giovanni Battista" di Hans Rottenhammer a Trogir (Trau), u: Arte veneta, XLIII, Venezia, 1989./1990., 90-92.

Un dipinto di Antonio Carneo a Sebenico, u: Arte cristiana, 732, Milano, 1989., 243-245.

Un dipinto di Antonio Triva a Dalmazia, u: Arte cristiana, 740, Milano, 1989., 239-242.

Prijedlog za Filippa Zanibertija u Šibeniku, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 28, 1989., 143-151.

Slika Antonija Trive na Braču, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 28, 1989., 169-175.

Slika Antonija Carnea u Šibeniku, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 12-13, 1988./1989., 243-245.

Slika Agostina Ridolfija u trogirskoj katedrali, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 27, 1988., 293-301.

Slika Pietra Antonija Novellija u Kninu, u: Mogućnosti, 11-12, 1988., 1008-1012.

Slike Jakova Mianija i Franje Bratanića, u: Kulturna baština, 18, Split, 1988., 40-44.

Nekoliko podataka o umjetnosti u Poljicima u XVII. i XVIII. stoljeću, u: Ivan Paštrić, život djelo suvremenici, Split, 1988., 143 152.

Dodatak za Vlaha Bukovca, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, 1987., 513-520.

Dvije poljičke zastave, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 25, 1985., 219-227.

Katalozi izložbi

Renesansa u Hrvatskoj, Pariz, 2004. (suautor).

Izložba restauriranih umjetnina, Hrvatski restauratorski zavod-odjeli Split, Split 2002.

Tesori della Croazia, Venezia 2001. (autor odabranih kataloških jedinica).

Franjo Salghetti Drioli, Zadar, 2001 (suautor).

Restauracija umjetnina iz splitske katedrale, Split 2000.

Nadbiskupsko sjemenište i nadbiskupska klasična gimanzija "Don Frane Bulić" u Splitu 1700. 2000., Split 2000. (suautor)

Patriarchi, Quindici secoli di civilita fra l`Adriatico e l`Europa Centrale, Milano 2000. (suautor)

Zbirka grafika franjevačkog samostana na Poljudu, Split 1999.

Hrvatska pomorska obitelj Balović iz Perasta i njezin arhiv, Split 1999.

Popravak ratom oštećenih slika iz Dalmatinske zagore, Split 1998.

Odabrana djela iz trogirske slikarske baštine, Trogir 1997.

Zbirka grafika obitelji Garagnin u Muzeju grada Trogira, Trogir, 1996.

Obrana Splita u vrijeme mletačke vlasti, Split 1994. (suautor)

Naše more hrvatsko, Split Zagreb Rijeka 1993. (suautor)

Tisuću godina hrvatske skulpture, Zagreb 1991. (suautor)

Palma Mlađi crteži i slike, Split 1990. (suautor)

Umjetnost kasnog baroka u Splitu, Split 1988. (suautor)

Vodiči

Hrvatska, Zagreb, HIBZ, 1999. (suautor)

Croatie, Guides Gallimard, Paris, 1999. (suautor)

Hrvatski Jadran, Zagreb, Naprijed, 1998. (suautor)

Stručni radovi

Obnovimo Bajamontijev stan, u: Slobodna Dalmacija, 14. 5. 2003., 8-9.

Pravi autor Francesco Rosa, u: Slobodna Dalmacija, 11. 6. 2003., 11.

Vodič kao autobiografska proza, u: Vijenac, 208, 21. 2. 2002., 9.

Kopija Pietra da Cortone kod franjevaca u Rijeci dubrovačkoj, u: Rožat, Dubrovnik, 2001.

Slika Baldassare D’Anne u Splitu, u: Slobodna Dalmacija, 13. 2. 2001., 3.

Slikarstvo neposredne religioznosti, u: Slobodna Dalmacija, 24. 7. 2001., 3.

Razgovor ignorantski profesora mletačkog, u: Vijenac, 188, 17. 5. 2001., 5.

Treba znati od koga kopirati, u: Vijenac, 203, 13. 12. 2001., 25.

Autor je Josip Lalić, u: Slobodna Dalmacija, 12. 7. 2000.

Barok u Sloveniji, u: Vijenac, 171, 21. 9. 2000., 9.

Gdje se skriva dragocjeno blago?, u: Vijenac, 134, 1999.

Našijenci na lagunama, u: Vijenac, 152/153, 1999.

Dvije peraške kronike, u: Kolo, 2, 1999.

Od bakanala do lepeze, u: Cicero, 2, 1999.

Slikar dubrovačke mitologije, u: Cicero, 7, 1999.

Dvaput uzorno, u: Vijenac, 110, 1998.

Francesco Salghetti Drioli prilog biografiji, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 22, 1998.

Slikar barokne pobožnosti, u: Vijenac, 69, 1996.

Strozzi i Carneo, u: Vijenac, 43, 1995.

-Slika Vlaha Bukovca u Hercegovini, u: Slobodna Dalmacija, 49984, 1995.

Dobri duh Perasta, u: Vijenac, 17, 1994.

Umjetnosti iza brda, u: Vijenac, 16, 1994.

Veliki kolekcionar iz Velog Lošinja, u: Vijenac, 4, 1994.

Sveci našli autora, u: Vijenac, 2, 1994.

Kako obnoviti Drniš?, u: Slobodna Dalmacija, 5. 4. 1992.

Tajna rokoko anđela, u: Vjesnik, 5. 3. 1991.

Otisci Tiziana, Tintoretta, Michelangela, u: Slobodna Dalmacija, 1. 4. 1990.