Znanstveni projekti ustanove
Umjetnička topografija Hrvatske

Umjetnička topografija Dubrovačko-neretvanske županije

Uz specijalizirane znanstvene projekte Instituta za povijest umjetnosti, koji svojim širokim spektrom istraživanja pokrivaju većinu relevantnih tema hrvatske povijesti umjetnosti u vremenskom rasponu od srednjeg vijeka do 21. stoljeća, formiran je i projekt koji ih sve objedinjuje. Riječ je o Umjetničkoj topografiji Hrvatske. Kao što samo ime govori, nasuprot uobičajenom istraživanju umjetničke baštine s obzirom na slijed nastanka i stilove oblikovanja određenih vrsta spomenika, osnovna jedinica organizacije povijesno-umjetničke građe u topografskom načinu istraživanja jest mjesto, odnosno prostor u kojem su spomenici nastali. To znači, na određenom prostoru paralelno se istražuje i dokumentira cjelokupna umjetnička baština, od gradova i naselja, preko arhitekture, skulpture i slikarstva do primijenjene umjetnosti. Izradu Umjetničke topografije Hrvatske kao znanstvenog projekta od posebnog nacionalnog interesa inicirao je još 1980-ih godina prof. Milan Prelog. U okviru tada definiranog modela, Institut za povijest umjetnosti objavio je nekoliko monografija: Koprivnicagrad i spomenici (1982.), Križevci grad i okolica (1993.), Ludbreg – Ludbreška Podravina (1997.), Krapinsko-zagorska županija (2008.).

S obzirom na to da je riječ o projektu koji znači temeljni strateški dokument neophodan za vođenje odgovorne kulturne politike u odnosu na zaštitu i prezentaciju nacionalne umjetničke baštine, a kakav je većina europskih država davno obavila, Institut za povijest umjetnosti odlučio je nastaviti projekt umjetničke topografije s ciljem obrade cijelog područja države. Da bi navedeno bilo realizirano, metodologija rada koncentrirana je na popis, opis, dataciju, atribuciju i dokumentiranje svih umjetnički vrijednih predmeta i objekata na određenom području, a dodatna se istraživanja provode samo u slučaju kada treba utvrditi osnovne podatke o spomeniku. S obzirom na nove okolnosti razvoja digitalne humanistike, uz publiciranje knjiga izradit će se digitalna baza podataka. Kao prvo područje za obradu izabrana je Dubrovačko-neretvanska županija, zbog interesa lokalnih zajednica (Dubrovačka biskupija) i činjenice da je Institut za povijest umjetnosti dugi niz godina fokusiran na istraživanje i dokumentiranje navedenog područja.

Cilj projekta je popisati i sistematizirati cjelokupnu graditeljsku i umjetničku baštinu Hrvatske, kako bi se mogla izraditi Umjetničpka topografija. Rezultati istraživanja bit će prezentirani kroz digitalnu bazu podataka i publikacije – monografije. Osnovna jeidnica za obradu građe jest županija, a cilj prve faze projekta jest izraditi umjetničku topografiju Dubrovačko-neretvanske županije.

-
Voditeljica projekta

dr. sc. Katarina Horvat Levaj, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju

Znanstvenici
dr. sc. Joško Belamarić
dr. sc. Darka Bilić
dr. sc. Tamara Bjažić Klarin
dr. sc. Sanja Horvatinčić
dr. sc. Ljiljana Kolešnik
dr. sc. Irena Kraševac
dr. sc. Sandra Križić Roban
dr. sc. Ivana Mance
dr. sc. Milan Pelc
dr. sc. Ana Plosnić Škarić
dr. sc. Petar Prelog
dr. sc. Daniel Premerl
dr. sc. Mirjana Repanić Braun
dr. sc. Ana Šverko
dr. sc. Radislav Tomić
dr. sc. Ratko Vučetić
dr. sc. Vlasta Zajec
dr. sc. Danko Zelić
dr. sc. Andrej Žmegač

Stručni suradnici
Ivana Haničar Buljan
Irena Šimić
Lina Šojat
Danijela Šapina
Boris Dundović
Paolo Mofardin

Trajanje projekta: 2019.–2022.

Šifra projekta: PU-IPU-2019-1