Kvartal V-4-2008
Glavna i odgovorna urednica: Vlasta Zajec
Uredništvo: Sandi Bulimbašić, Ivana Haničar Buljan, Krasanka Majer, Predrag Marković, Tonko Maroević, Marina Vicelja
Suradnice: Iva Körbler, Vlatka Stagličić Carić
Prijelom i grafička priprema: _ured, Zagreb
Sadržaj
2–3
Vlasta Zajec
Prvih pet godina
Sjećanje
4–5
Mirjana Repanić-Braun
Za Ivu Lentića
― Tekst u sjećanje Ivi Lentiću, neumornom istraživaču i jednom od najboljih znalaca zlatarstva u Hrvatskoj. Ivo Lentić surađivao je u gotovo svim projektima Instituta za povijest umjetnosti koji su uključivali barokne teme. Njegova respektabilna bibliografija pouzdan je vodič u prepoznavanju formalno-stilskih obilježja i datiranju liturgijskog suđa i ostalih predmeta zlatarstva, nastalih u domaćim, bečkim ili augsburškim radionicama.
6–7
Irena Kraševac
Širina mitteleuropske kulture
― Povjesničarka umjetnosti Olga Maruševski (1922. – 2008.) ponajveći dio svog znanstveno-istraživačkog rada posvetila je razdoblju 19. stoljeća interpretirajući hrvatsku umjetnost i kulturu u kontekstu srednjoeuropskog kruga. U brojnim je tekstovima valorizirala pojave i osobe koje su kreirale hrvatsku umjetnost toga u europskim razmjerima utemeljiteljskog doba. Kao nijedan istraživač dosada, Olga Maruševski posvetila se proučavanju djela i djelovanja Ise Kršnjavija, jednog od ključnih protagonista hrvatske umjetnosti i kulture kraja 19. stoljeća, o čemu je objavila niz znanstvenih i stručnih tekstova.
Aktualno
8–12
Pavuša Vežić
Muzej stakla u Zadru
― Muzej stakla je nova ustanova kojoj je namijenjena stara palača u nasljeđenom ambijentu povijesnog grada u Zadru. Za tu svrhu ona je adaptirana i proširena. Na stražnjoj strani, u punoj visini i dužini začelja, prigrađeno je novo krilo koje sa starim čini funkcionalnu cjelinu. Aneks je armiranobetonska konstrukcija sa staklenom oplatom na oplošju. Oblikovan je poput kvadera glatkih ploha bez krovne kosine i bez artikulacije zidova. Tako je u prostoru ostvaren nesklad prema palači i urbanom pejzažu.
13–15
Flora Turner-Vučetić
Doprinos hrvatskim zbirkama
― Na poticaj autorice teksta Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je 8. srpnja 2008. u dražbovaonici Christie's u Londonu otkupilo crtež sv. Andrije, prepoznat kao djelo istaknutog slikara Andrije Medulića (Andrea Meldolla, zvan Schiavone, Zadar, 1510./1515. – Venecija 1563.). Rad je nastao u Veneciji, vjerojatno između 1553. i 1557. godine. Tom su akvizicijom hrvatske zbirke obogaćene još jednom važnom umjetninom.
16–19
Ljerka Dulibić
Povodom izložbe Giovannija Bellinija
― Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u posljednje je vrijeme sudjelovala kao posuđivač djela iz svoga fundusa u nizu velikih izložbenih projekata. Novi korak učinjen je povodom izložbe Giovanni Bellini (Rim, Scuderie del Quirinale, 30. 9.2008.–11.1.2009.), na kojoj su izložene Bellinijeve slike iz Strossmayerove galerije, Sveti Augustin i Sveti Benedikt. Tim je povodom u Hrvatskom restauratorskom zavodu izveden složeni restauratorski zahvat nakon kojega su sve eventualne sumnje u Bellinijevo autorstvo slika iz Strossmayerove galerije posve otklonjene.
Atribucije
20–21
Željka Čorak
Nasta Rojc: jedna nova slika sebe
― Autorica objavljuje novopronađeni autoportret Naste Rojc, izrađen u ulju na platnu, dimenzija 30x39.5. Morelijanska atributivna metoda pruža lake potvrde kako usporedbama s načinom slikarice tako i s pojedinostima njezine autoportretne tipologije. No najjači atributivni poticaj bio je donekle granični vizualni element, krajnje izražen psihološki naboj autoportreta.
Razgovor
22–32
Sandi Bulimbašić
U službi baštine
― Razgovor s Goranom Nikšićem, istaknutim arhitektom-konzervatorom koji je od 2006. pročelnik Službe za staru gradsku jezgru u Splitu. Razgovor je vođen povodom donošenja Management Plana koji je uvjet za sve spomenike upisane na Listu svjetske baštine UNESCO-a, pa tako i za Dioklecijanovu palaču s povijesnom jezgrom koja je među prvim spomenicima upisanim na Listu još davne 1979. godine.
Predstavljamo
33–35
Magdalena Skoblar
Stari korijeni mlade znanosti
― Although the history of art in the United Kingdom as an independent discipline came to being in the second half of the twentieth century, its roots are found in the nineteenth-century connoisseurship. Today the art-historical research revolvs around the departments, centres and institutes, all of which perform some level of teaching.
36–39
Tanja Trška
Umjetnost atribucije
― U članku se razmatraju različiti aspekti metode atribucije, čiji je jedan od glavnih zagovornika bio talijanski povjesničar umjetnosti Roberto Longhi (1890.-1970.), njeno značenje u povijesti umjetnosti 20. stoljeća, te mogućnosti primjene u današnjoj povijesnoumjetničkoj praksi.
Nova izdanja
40–43
Josip Belamarić
Alberti konačno na hrvatskom
― Prvi hrvatski prijevod dvaju čuvenih naslova Leona Battiste Albertija De pictura i De statua tiskan u okviru Male biblioteke Instituta za povijest umjetnosti istaknut je kao kvalitetno kritičko izdanje. Uz prijevod su objavljeni i izvorni latinski tekstovi, te uvodi i komentari urednika knjige Marka Špikića. Govoreći o knjizi, autor prikaza obrazlaže i egzemplificira širi kontekst Albertijeva teorijskog i umjetničkog djelovanja.
44–47
Martina Ožanić
Bogato nagrađeno iščekivanje
― Najnovija knjiga Instituta za povijest umjetnosti Umjetnička topografija Hrvatske: Krapinsko-zagorska županija impresivan je rezultat dugogodišnjih istraživanja brojnih znanstvenika. U uvodnim su poglavljima sintezno obuhvaćene teme vezane uz sakralnu arhitekturu s inventarom, feudalnu arhitekturu te spomen-obilježja. U kataloškom dijelu detaljno su i pregledno prikazani pojedinačni spomenici popraćeni fotografijama, arhitektonskim snimkama i kartama. Knjiga predstavlja izniman doprinos (u)poznavanju vrijedne kulturne baštine kao i poticaj za daljnja istraživanja.
48–50
Ivan Josipović
Zadarsko sakralno kiparstvo od ranog kršćanstva do rane renesanse
― Knjiga Kiparstvo I koncipirana kao katalog umjetnina obogaćen opsežnijom uvodnom raspravom, nezaobilazna je antologija zadarskog sakralnog kiparstva od vremena ranog kršćanstva do rane renesanse. Ona će svojom kvalitetnom i bogatom likovnom opremom, brojnim podacima, te raspravnim karakterom tekstova, zasigurno odjeknuti u stručnoj javnosti, a nesumnjivo će biti i nezaobilazan studentski priručnik.
51–53
Silvija Banić
Katalog dragocjenih umjetnina
― Prikaz najnovije monografije edicije Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije - Kiparstvo II: od XVI. do XX. stoljeća, autora Radoslava Tomića. Na uvodni dio knjige, koji čini opširan sintetski tekst s pregledom ključnih umjetnina i povijesnih prilika u Zadru, nadovezuje se katalog od 69 jedinica u kronološkom slijedu. Ističe se likovna oprema knjige koju karakterizira vrlo pregledno praćenje teksta fotografijama Živka Bačića i Zorana Alajbega.
57–57
Vlasta Zajec
Zlatno doba kiparstva
― Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske sinteza je dugogodišnjih istraživanja autorice Doris Baričević. Riječ je o temeljnom djelu iznimne važnosti kojim je ta vrijedna građa napokon dobila cjelovitu znanstvenu i vizualnu prezentaciju. Važnost njegovih rezultata nadilazi lokalne granice predstavljajući nezaobilazan doprinos povijesti srednjoeuropskog kiparstva.
58–60
Sanja Žaja Vrbica
Prilog poznavanju moderne umjetnosti na jugu Hrvatske
― Autor knjige Kolorizam dubrovačkog slikarskog kruga Antun Karaman svoje teze temelji na tri desetljeća dugom proučavanju likovnih fenomena od pojave prvih modernih umjetnika (V. Bukovca, M.C. Medovića ) do danas. Knjiga je prva monografija koja obrađuje likovne prilike i umjetničke pojave u Dubrovniku temeljena na analizi društveno–gospodarskih prilika. Analizom ekspresionističkih utjecaja kolorističkog predznaka detektira se grupa umjetnika odgojenih u ovoj maniri uz predavanja Koste Strajnića, te valorizira njihove doprinose uz određenje njihove pozicije u nacionalnoj povijesti umjetnosti.
61–63
Laris Borić
O renesansama od Langobarda do Bolléa
― Prikaz zbornika Renesansa i renesanse u kojem su okupljeni radovi izneseni na znanstvenim skupovima Dani Cvita Fiskovića 2003. i 2004. godine. Riječ je o prilozima koji raznovrsnim metodološkim pristupima obrađuju brojna pitanja vezana uz stilske tendencije i pojedinačne umjetničke fenomene 15. i 16. stoljeća, ali i one srednjega i novoga vijeka na tlu Hrvatske u kojima je, neposredno ili posredno, očitovano antičko naslijeđe.
64–66
Marko Špikić
Dalmatinska riznica
― Recenzija časopisa Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 41. Radovi dvadeset i jednog autora dijele se u dvije skupine: otkrića s prvim atribucijama i nova tumačenja poznatih umjetnina. Časopis, usprkos neredovitu izlaženju, pokazuje visoke standarde u istraživanju dalmatinske kulturne baštine, od antike do 19. stoljeća.
67–69
Tihana Puc
(Ne)vidljiva Salona
― Multimedijalni DVD Colonia Martia Iulia Valeria Salona u izdanju Arheološkog muzeja u Splitu pionirski je projekt primjene novih tehnologija u predstavljanju arheološkog lokaliteta u Hrvatskoj, koji je široj publici ostao uglavnom nepoznat. Osobita se pozornost stoga skreće na pitanje njegove namjene, promocije i recepcije, a također se dotiče i problematika osuvremenjivanja prezentacije arheološke baštine.
Izložbe
70–72
Tonko Maroević
Je li ga Francuska uzela
― Prikaz retrospektivne izložbe Milivoja Uzelca (1897.–1977.), autora Zvonka Makovića, održane u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 27.11.2008.–11.1.2009. Naijstaknutiji su slikarevi radovi s početka 20tih godina 20. stoljeća (Autoportret u baru, Venera iz predgrađa), no ne treba previdjeti snagu najboljih ostvarenja iz francuske faze poput slike Seina s Eiffelovim tornjem, djela koje simbolički zatvara krug započet s Račićevim Pont des Arts.
Zaštita baštine
73–75
Ksenija Škarić
Zaboravljeni model
― Austrijski integrirani sustav zaštite kulturne baštine podupire razvoj vrsnosti na svim razinama, a ne samo unutar državne službe. U posljednje vrijeme restauratorske metode se revidiraju pod utjecajem svojevrsnog protestantskog minimalizma. Ipak, to ne utječe na temeljna načela, ukorijenjena u teoriji vrijednosti Aloisa Riegla, iz koje izravno proizlazi značaj žive baštine i drugačiji pristup restauraciji žive i upotrebne baštine od one u muzejima.
76–80
Ivana Haničar Buljan
Červar-Porat
― Červar-Porat (Istra, pokraj Poreča) prvo je turističko stambeno naselje sagrađeno na istočnoj obali Jadrana (1974.‒1981.). Valorizirajući postignute kvalitete suvremene urbanističke aglomeracije, autorica postavlja pitanje o mogućnosti zaštite od daljnjih devastacija, u prvom redu putem novog Detaljnog plana uređenja čija se izrada planira u skorijoj budućnosti.
Stručni skupovi
81–84
Daniel Premerl
Udio naručitelja
― Tema ovogodišnjeg stručnog skupa Dani Cvita Fiskovića bila je Umjetnost i naručitelji. Izlaganja na skupu otkrila su ili osvježila pogled na arhitekturu koju ponekad više određuju ideologija i interesi grada i države negoli umjetničko htijenje, na stilsku retardaciju koju možemo gledati u svjetlu ciljane memorije na prethodno doba te na važnost biografske ili povijesne činjenice u nastanku nekog djela i njegove ikonografije.
85–86
Ambroz Tudor
Ladanjska izgradnja prostora hvarske komune
― Posebnost ladanjske arhitekture na području hvarske komune njezin je čest smještaj unutar naselja. U radu je utvrđena tipologija prostorne organizacije građevina i sklopova na temelju analize odnosa tri glavna elementa sklopa (kuća, dvorište, vrt), kao i odnosa građevinskog sklopa i komunikacije. Poglavlje u kojem se analizira arhitektonska dekoracija na 133 obrađena objekta završava zaključkom kako se istovremena arhitektonska dekoracija gradskih kuća prenosi u izvangradske prostore.
Najave: izložbe, predstavljanja, nagrade
Prosinac 2008. ‒ ožujak 2009.