Sveti Jere na Marjanu. Kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima
Autor
Joško Belamarić
Urednici
Miro Katić
Katarina Horvat Levaj
Recenzenti
Predrag Marković
Milan Pelc
Oblikovanje
Neven Marin
Lektura
Mirko Sardelić
Tisak
Dalmacijapapir, Split
Naklada
300 primjeraka
Izdavači
Muzej Hrvatskih arheoloških spomenika, Split – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2023.
Materijalni opis
131 str.; kolor ilustr.; literatura
ISBN
978-953-6803-84-2 (MHAS)
978-953-7875-89-3 (IPU)
-
„Knjiga objašnjava širenje kulta sv. Jeronima na hrvatskoj obali tijekom 15. i 16. st. u njegovim različitim inačicama. Značenje svetog Jeronima kao nacionalnog sveca i zaštitnika Dalmacije odražava se na nizu umjetnina, od kojih neke pripadaju skupini najvažnijih djela te vrste u hrvatskoj spomeničkoj baštini renesansnoga doba (Gentile Bellini, Vittore Carpaccio, Andrija Aleši, Nikola Firentinac, Franjo Čučić, Tripun Bokanić, itd.). Na njima se očituje štovanje sv. Jeronima kao prevoditelja Svetog pisma i crkvenog naučitelja par excellence, kao učenjaka i isposnika, kao osobe koja je uzor pokore i redovničkog siromaštva, kao samozatajnog a moćnog zaštitnika Crkve, pokrovitelja župskih i redovničkih zajednica.“
(iz recenzije dr. sc. Milana Pelca)
-
„Minuciozno rastvorivši pred nama sve aspekte najranije povijesti Marjana, autor je vrlo jasno i uvjerljivo prikazao postojanje Dijaninog svetišta na njegovom zapadnom kraju, gdje je potom u ranokršćansko i srednjovjekovno doba izgrađena čitava mreža crkvica, i onda pustinjačkih stanova i ermitaža. Jednako je zanimljiv Belamarićev osvrt na kult sv. Jeronima u Dalmaciji tijekom renesansnih stoljeća. Posebnu vrijednost knjizi daju njegove pažljive opservacije na reljefe s prikazom sv. Jeronima u pustinji, u kojima po prvi put daje svoj dugo građeni i pažljivo brušeni pogled na atributivne probleme koji ih prate. „Ermitaž svetog Jere na Marjanu. Kultura renesansne u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima“ neosporno predstavlja izuzetno autorsko
ostvarenje u kojemu je na osebujan i samo ovom autoru svojstven način autoritativno protumačen čitav jedan svijet pustinjačke ikonografije koje je nakon sredine 15. st. zavladao u Dalmaciji. Izuzetno vrijedan doprinos ove široke studije leži u evociranju „Zeitgeista“ u čijem je žarištu pustinjački lik sv. Jeronima sa društveno-humanističkim ambijentom Splita i prirodnim okruženjem Marjana.“
(iz recenzije prof. dr. sc. Predraga Markovića)
-
SADRŽAJ
7
Marjan – Sveta i čarobna splitska gora
12
Marjanske crkvice
19
Ad Dianam – najvažnije svetište antičke Dalmacije
34
Pustinja svetog Jere u Marjanu
42
Sveti Jeronim i eremitsko redovništvo na Jadranu
53
Hieronymus noster
68
Jeronimska ikonografija
75
Ermitaž sv. Cirijaka i sv. Jere
93
Ermitaž sv. Jere na Marjanu kao ilirski Delfi
100
Dalmatinski reljefi s prikazom sv. Jeronima u pustinji
115
Marjanu
121
Literatura