Život umjetnosti 84 (2009)

ISSUE EDITORS: Koraljka Vlajo i Maroje Mrduljaš

EDITOR-IN-CHIEF: Sandra Križić Roban

ASSOCIATE: Irena Gessner

AUTHORS: Maša Štrbac, Nikolina Vrekalo, Ivica Buljan, Nenad Roban, Zrinka Kuić, Tomislav Lerotić, Maroje Mrduljaš, Ivica Mitrović, Marcell Mars, Damir Bralić, Nikola Đurek, Željko Serdarević, Ivana Fabrio, Koraljka Vlajo, Sandra Križić Roban, Ana Vukadin, Irena Gessner, Ivana Hanaček

DESIGN AND LAYOUT: bilić_müller studio

–
Koje su razlike između primijenjenih umjetnosti i dizajna? Postoje li među njima sličnosti? Znate li što je angažirani dizajn, a što produkt-dizajn; tko je autor tipografije Brioni? Mogu li se primijenjene umjetnosti nositi s globalnim kretanjima i korporativnim potrebama? Crtaju li I-Gle? Gdje se na pozornici svjetskih dizajnerskih zbivanja nalaze hrvatski autori; participiramo li u topografiji zbivanja na području primijenjenih umjetnosti?

Koje su razlike između primijenjenih umjetnosti i dizajna? Postoje li među njima sličnosti? Znate li što je angažirani dizajn, a što produkt-dizajn; tko je autor tipografije Brioni? Mogu li se primijenjene umjetnosti nositi s globalnim kretanjima i korporativnim potrebama? Crtaju li I-Gle? Gdje se na pozornici svjetskih dizajnerskih zbivanja nalaze hrvatski autori; participiramo li u topografiji zbivanja na području primijenjenih umjetnosti?

Novi Život umjetnosti (broj 84) posvećen je dizajnu i primijenjenim umjetnostima. U prilozima Ivane Fabrio, Koraljke Vlajo, Maše Štrbac, Nikoline Vrekalo, Zrinke Kuić, Ivice Buljana i Nenada Robana, razgovorima koje je Maroje Mrduljaš vodio s profesorima i suradnicima UMAS-a Lerotićem, Mitrovićem i Marsom, i akterima tipografskih zbivanja Nikolom Đurekom, Damirom Bralićem i Željkom Serdarevićem – razmatramo tranzicijske i posttranzicijske okolnosti koje su utjecale na zbivanja s područja dizajna i primijenjenih umjetnosti.

U procjepu između komercijalizacije, estetizacije, konceptualizacije i kulture kao takve, donosimo nekoliko novih zanimljivih razmišljanja o temama koje svakodnevno utječu na naš vizualni okoliš:

„… ovaj broj Života umjetnosti posvetili smo raspoznavanju raznih inicijativa i praksi koje svoje metodološke i konceptualne temelje izvode iz vrlo heterogenih polazišta, od primijenjenih umjetnosti, koje se možda i previše olako diskreditiraju kao arhaične, do najsuvremenijih tendencija vezanih uz dizajn interakcija i novih socijalnih mreža stvorenih na internetu. Namjera uredništva nije pružanje odgovora na problem marginalizacije i određene samodovoljosti dizajna u Hrvatskoj, nego ocrtavanje kontura istraživačkih, teorijsko-edukacijskih ili oblikovateljskih praksi koje nisu opterećene niti tradicionalističkim niti suvremenim dogmatizmima i isključivostima, nego otvaraju nove horizonte ili daju svoj vrijedan doprinos na područjima koja su dizajnu komplementarna.“

Maroje Mrduljaš (iz uvodnika)

CONTENTS

4–13
Maroje Mrduljaš, Koraljka Vlajo
Dizajn – danas – Hrvatska
Design – today – Croatia

16–25
Maša Štrbac
Primijenjena umjetnost u potrazi za identitetom
Applied arts in search of identity

26–41
Nikolina Vrekalo
Postojanje drugih svjetova u prostoru bijele kocke
The existance of the other worlds inside the white cube

42–51
Ivica Buljan
Dramaturgije prostora (od uokvirene slike do pljuvačke)
Dramaturgies of space (from frame pictures to spit and sweat)

52–59
Nenad Roban
Arhitektura i moda
Architecture and fashion

60–73
Zrinka Kuić
Crtež u (modnom) oblikovanju
Drawing in (fashion) design

74–93
Tomislav Lerotić, Maroje Mrduljaš, Ivica Mitrović, Marcell Mars
Dizajn – nešto „dobro“ (a ne „lijepo“)
Design as something “good” (rather than “beautiful”)

94–123
Damir Bralić, Nikola Đurek, Maroje Mrduljaš, Željko Serdarević
Kultura tipografije u Hrvatskoj
Typography culture in Croatia

124–137
Ivana Fabrio
Održiva, kritička, zagrobna i doživljajna kategorija dizajna
Design as sustainable, critical, otherwordly and experimental category

138–153
Koraljka Vlajo
Druga strana dizajna
Another side of design

RECENZIJE

154–155
Sandra Križić Roban
43. zagrebački salon

156–157
Ana Vukadin
O dizajnu na rubu

157–159
Irena Gessner
Sve to i još više

160–161
Ivana Hanaček
Na vladarskom tronu konzumerističkog svijeta sjedi dizajner