Šibenik u doba modernizacije

Autorica
Jagoda Marković

Urednik
Tonko Maroević

Recenzenti
Snješka Knežević, Darja Radović Mahečić

Suradnici
Dragica Malić (lektura), Đurđa Kovačić (korektura i kazalo), Marinka Fruk (skeniranje i obrada slikovne građe)

Grafičko oblikovanje
Mario Aničić & Jele Dominis

Izdavači
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik, 2009.

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 33

Materijalni opis
197 str.; ilustr. u boji; literatura, porijeklo slikovne građe; kazalo imena i mjesta

ISBN: 978-953-6106-77-6

-
Prvi dio knjige zasniva se na dosadašnjim spoznajama urbanističkih transformacija u 19. stoljeću. Panoramskim prikazom nekih europskih gradova uspostavljaju se korelacije s gradovima kontinentalne Hrvatske u kojima se analiziraju posebnosti, uočavaju realizirane vrijednosti i kvaliteta neostvarenih ali planiranih ideja. Ipak, težište je na mediteranskim obrascima preobrazbe zbog komparacija i analogija s jadranskim gradovima, koji ravnopravno sudjeluju u općim procesima modernizacije i na tom planu daju važan doprinos inovaciji, raznolikosti i posebnosti. Identificiraju se središta mikroregija, koja s lukama i industrijom dobivaju na važnosti u mreži vitalnih privredno-ekonomskih punktova Monarhije (Pula, Rijeka, Zadar, Dubrovnik s Gružem).

Drugi dio knjige posvećen je urbanoj preobrazbi Šibenika u doba koje je srednjovjekovnom gradu pridalo novi identitet, a utvrđujemo ga kao njegov vrijedan povijesni sloj. Uključen i uvršten u opći i regionalni kontekst on uvjerljivo potvrđuje svoj individualni značaj u razmatranom razdoblju. Uvidom u opći, a potom lokalni politički i društveni okvir akcentira se važnost individualnih inicijativa kao temeljnih podloga modernizacije, analiziraju prostorni i prometni potencijali (regulacija obale i luka, novi cestovni prilazi gradu i željeznica), na kojima se zasnivaju strateški razvojni planovi, naglašava razvoj industrijalizacije koja potiče širenje grada te ističe apsolutna posebnost Šibenika s najsuvremenijim elektroenergetskim sustavom u Dalmaciji, podignutim na slapovima Krke 1895. Razmatraju se prostorne mijene proširenje Grada i formiranje novog središta; naglašava se odnos staroga i novoga; upozorava na nove arhitektonske vrijednosti, probleme mjere i mjerila.

(Napomena urednika)

Sadržaj

12–16
Uvod

21–56
I. dio
O fenomenu gradogradnje u 19. stoljeću

57–67
Literatura

71–174
II. dio
Transformacija Šibenika ‒ uvjerljivo svjedočanstvo epohe

177–185
Literatura

186
Arhivski izvori

187
Porijeklo slikovne građe

188–193
Kazalo imena

195–197
Kazalo mjesta

-
Knjiga je proizašla iz znanstvenog projekata „Urbanistički razvoj hrvatskih gradova u 19. stoljeću“ u sklopu programa Instituta za povijest umjetnosti uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Objavljivanje knjige potpomogli su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.