Barokno slikarstvo u Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda

Autorica
Mirjana Repanić-Braun

Urednici
Tonko Maroević, Sandra Križić Roban

Recenzenti
Sanja Cvetnić, Milan Pelc

Suradnici
Marie Stepinac (zemljovid), Đurđa Kovačić (korektura i kazalo); Skaner Studio – Zagreb, Mario Aničić, pinhead_ured – Zagreb (reprofotografija), Mario Braun (fotografija)

Grafičko oblikovanje
Igor Kuduz; pinhead_ured, Zagreb

Prevoditeljica
Doris Baričević (prijevod sažetka)

Izdavači
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, 2004-

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 26

Materijalni opis
323 str.; ilustr. u boji; zaključak na njem. jeziku; izvori i literatura, kazalo mjesta i imena

ISBN: 953-6106-51-5

-
Knjiga o slikarstvu 17. i 18. stoljeća u crkvama i samostanima franjevačke provincije koja se proteže između Trsata, Čakovca, Vukovara i Iloka te Subotice, Zemuna i Bača u Vojvodini, prva je studija o baroknom slikarstvu sjeverne Hrvatske. Heterogenost stilskih obilježja baroknoga slikarstva u crkvama i samostanima Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda proistječe ponajprije iz povijesnih okolnosti koje su prethodile njezinu nastanku 1900. godine iz dijelova triju bivših, manjih provincija, od kojih je svaka, ovisno o širem kontekstu teritorijalnoga položaja, bila usmjerena prema drugome umjetničkom središtu.

Pobližom analizom podrijetla autora, sačuvanih djela i njihovih formalno-stilskih značajki profiliraju se dva međusobno diferencirana kruga kulturnoumjetničkih utjecaja – prevladavajući utjecaj štajerskog, tirolskog i talijanskog slikarstva u samostanima unutar djelokruga nekadašnje Hrvatsko-kranjske provincije sv. Križa i Provincije sv. Ladislava, te prevladavajući utjecaj bečke Likovne akademije i njezinih epigona (Budimu i Pečuhu) u samostanima slavonske Provincije sv. Ivana Kapistrana.

Iako sačuvani spomenici ne daju cjelovitu sliku izvornoga likovnog krajolika franjevačkih Provincija, jer mnoga su djela tijekom stoljeća zamijenjena novima, pozamašan franjevački korpus dostatan je za procjenu posebnosti i zajedničkih stilskih značajki u okviru pojedinih razdoblja, unatoč raznolikosti provenijencija i reproduktivnome karakteru većine djela.

(Napomena urednika)

Sadržaj

7–11
Predgovor

11–19
Uvod

21–59
Štafelajno slikarstvo u 17. stoljeću

61–227
Slikarstvo oko 1800. godine

239–253
Zidno slikarstvo u 17. stoljeću

255–276
Zidno slikarstvo u 18. stoljeću

277–280
Zaključak

281–296
Zusammenfassung

297–310
Izvori i literatura

311–316
Kazalo mjesta

317–323
Kazalo imena

-
​Objavljivanje ove knjige potpomognuto je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba te donacijom Zagrebačke banke d.d.