Prisutnost i odjeci ruske scenografije

Autorica
Đurđa Kovačić

Urednik
Tonko Maroević

Recenzenti
Radovan Ivančević
Jelena Uskoković

Fotografija
Krešimir Tadić

Likovna oprema
Marcel Bačić

Lektura i korektura
Božidar Stančić

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti (Institut za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za povijest umjetnosti), Zagreb, 1991.

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 7

Materijalni opis
224. str.; ilustr.

ISBN: 86-80195-3-0

-
U knjizi se objašnjava rast i konačna fizionomija ruske glazbeno-scenske likovne umjetnosti na početku 20. st., odnosno scenografije i kostimografije primijenjene u opernom i baletnom stvaralaštvu te njene uloge u preobražaju europskih scensko-likovnih ideja tog vremena. Uz to je pojašnjeno značenje dolaska trupe Margarite Froman 1921. godine u Zagreb, događaja kojim je zagrebačka scena doživjela kvalitativan skok od provincijske baletne scene do pozornice europskog profila. Prisutnost ruskih umjetnika donosi i afirmaciju ruskog i uopće slavenskog repertoara, što je potaklo i domaće glazbeno-scensko stvaralaštvo.

Kulturne tokove na europskom tlu, pa i u Zagrebu, nakon prvoga svjetskog rata karakteriziraju otvorenost i dinamičnost. Jednim dijelom imaju u tome zasluga i ruski umjetnici koji su nakon oktobarske revolucije emigrirali u zemlje Srednje i Zapadne Europe. I dolazak ruskih umjetnika – emigranata u Beograd, Zagreb i Ljubljanu uzrokovao j , napose u kazališnom životu, velike promjene, koje su sve te tri scene čvršće vezale uz europska kulturna strujanja. Skupina kazališnih umjetnika, oformljena oko bivše prvakinje baleta moskovskoga Boljšog teatra Margarite Froman, nije donijela odlučujuće promjene samo plesnoj umjetnosti nego i scenografiji i kostimografiji, apliciranima na sva tri osnovna oblika kazališnoga izražavanja (drama, opera, balet). Od jednog dotada efemernoga, pragmatičnoga scenskog rada, gotovo odjednom scenografska i kostimografska ostvarenja izrastaju u likovna ostvarenja trajne vrijednosti. No sva ta dostignuća, naravno, čine samo jedan od segmenata općeg preobražaja kazališne kulture u ovom gradu. Na drugoj strani, promjene u pristupu kazališnim izvedbama neće se moći tretirati izvan općih tokova u razvoju umjetničkog izražavanja u početku dvadesetih godina ovog stoljeća. Pa iako u kontekstu scenografskih inovacija Pavel Froman i Vasilij Uljaniščev, sami za sebe, nisu kao likovni kreatori nikad dosegli artistički domet recimo jednog Ljube Babića, njihova je neosporna zasluga što su u dijelu naših likovnih radnika koji su stvarali na području scenografije ucijepili nov odnos prema njoj.

(iz uvoda)

Sadržaj

5–7
Uvod

Prvi dio

Uloga ruske operne i baletne scene u širenju novih kazališnih ideja

11–20
1. Ruska glazbeno-scenska i scensko-likovna umjetnost 19. i početka 20. stoljeća do ere Sergeja Djagiljeva (do 1909. godine)

21–48
2. Era S. P. Djagiljeva i afirmacija ruske operne i baletne umjetnosti na zapadnoevropskom tlu u prvoj fazi djelovanja trupe (1909–1914)
2.1. Ličnost S. P. Djagiljeva
2.2. Program gostovanja
2.3. Scenografija i kostimografija prve faze gostovanja i nove ideje u opremi scene
2.3.1. Leon Bakst
2.3.2. Alexandre Benois
2.3.3. A. J. Golovin K. A. Korovin, N. Gončarova, S. Sudjejkin, N. Roerich, M., Dobužinski, J.-M. Sert, B. Anisfeld
2.4. Zaključak

49–62
3. Druga faza djelovanja trupe S. P. Djagiljeva i prihvaćanje novih likovnih ideja (1915–1929)
3.1. Program trupe od 1915. do 1929
3.2. Scenografska i kostimografska strujanja u drugoj fazi djelovanja trupe
3.3. Zaključak
3.4. Bilješke

4. Razvoj scenografije i kostimografije u Rusiji i SSSR-u od 1909. do 1929.
4.1. Bilješke

Drugi dio

Ruski scenografi i kostimografi na zagrebačkoj sceni

73–75
Uvod

76–133
Pavel Petrovič Froman

134–153
Vasilij Mitrofanič Uljaniščev

154–157
Vladimir Ivanovič Žedrinski

158
Bilješke

Treći dio

159–164
Ruski utjecaji na inscenacije opera i baleta u HNK-u između dva rata

165–175
Ruski, ostali slavenski i srodni repertoar

176–195
Domaći repertoar

196
Bilješke

197–202
Zaključak

203–204
Bilješke

205–206
Skraćeno citirana literatura

207
Index predstava koje su obuhvaćene knjigom i katalog scenografskih i kostimografskih predložaka

-
Ova je monografija izrađena u okviru znanstveno-istraživačkog programa Odjela za povijest umjetnosti Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu.