Sakralna gotička arhitektura u Slavoniji

Autorica
Diana Vukičević-Samaržija

Urednik
Milan Prelog

Recenzenti
Milan Prelog
Radovan Ivančević
Marija Planić Lončarić

Fotografije
Slobodan Tadić

Arhitektonske snimke
Davorin Stepinac
Ivan Tenšek

Likovna oprema
Marcel Bačić

Prevoditeljica
Doris Baričević (njemački)

Izdavač
Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest umjetnosti, Zagreb, 1986.

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 4

Materijalni opis
189 str.; ilustr.; 24 cm; Zusammenfassung

ISBN: 86-80195-04-9

-
Pri istraživanju gotičke sakralne arhitekture na području sjeverne Hrvatske postavlja se, osim općega stilskog određenja, problem posebnih regionalnih cjelina, jer tek takvo grupiranje objekata u prostorno-vremenskom smislu omogućava uočavanje odrednica njihova nastanka, počev od funkcije, preko osnivača pa do graditelja.

Sjeveroistočna Hrvatska – danas u geografskom smislu nazvana Slavonija – predmet je istraživanja ove studije. Gotovo cijelo područje sjeverne Hrvatske bilo je obuhvaćeno općim povijesnim nazivom – Slavonija. Taj naziv nije oduvijek označavao današnju geografsku regiju: do 13. stoljeća to je isključivo etnički pojam, a do dolaska Turaka uključuje u sebi gotovo cijelu Sjevernu Hrvatsku sa Županijama: vrbaškom, glaškom, zagrebačkom, varaždinskom, križevačkom, virovitičkom, vukovskom, požeškom, cisdravsko-baranjskom i srijemskom. To znači da se u razvijenom srednjem vijeku u povijesno-političkom smislu Slavonija prostirala do Gvozda, gdje je graničila s Hrvatskom. Nakon 1745. godine Slavoniju su sačinjavale: virovitička, srijemska i požeška županija. U crkvenom smislu teritorij srednjovjekovne Slavonije pokrivale su dvije biskupije: slavonski dio pečujske biskupije i zagrebačka biskupija, čije su granice oko Gvozda bile gotovo identične s granicama Slavonije prema Hrvatskoj. Upravo zbog širine i promjenljivosti povijesno-geografskog pojma Slavonije nametnula se potreba otkrivanja određenijih regionalnih faktora. U tom smislu iskazuje se dijecezanska podjela kao čvrsta okosnica unutar koje se jasno ocrtava teritorij pečujske biskupije. Time je nametnut podnaslov ove studije „Sakralna gotička arhitektura pečujske biskupije na području Slavonije“, koji jasnije određuje regiju za obradu.

(iz uvoda)

Sadržaj

7
Uvod

13
Kulturno-povijesno određenje regije

14
Vrijeme trajanja stila

20
Osvrt na literaturu

22
Prilog uvodu – Spomenici koji se u literaturi spominju kao gotički a pripadaju nekom drugom stilskom razdoblju

23–28
I. Spomenici po namjeni i smještaju
Samostanske crkve
Dominikanci
Franjevci
Augustinci
Župne crkve
Filijalne crkve – kapele
Geografska rasprostranjenost spomenika, ceste

II. Tlocrtna tipologija, organizacija prostora
Poligonalno svetište
Variranje osmerokuta u izvođenju zaključka
Jednobrodne crkve s ravnim zaključkom (kvadratično svetište)
Jednobrodne crkve s polukružnim svetištem – apsidom
Smještaj tornja i sakristije

37–85
III. Elementi arhitekture
Kompozicija volumena
Zid
Potpornjaci
Podnožja
Vijenci
Prozori
Portali
Smještaj portala
Profilacija otvora portala
Trijumfalni lukovi
Svodovi
Tabulat – strop
Rebra
Službe
Konzole
Figuralne konzole
Kapiteli
Zaglavni kamen
Kustodije
Sedilije
Podovi
Građevni materijal, bojenje

86–90
IV. Stil i vrijeme
Na kraju

92–157
V. Katalog
Bapska – B. D. Marija, Župna crkva
Brodski Drenovac – Sv. Dimitrije, kapela
Cerna – Sv. Mihovil, Župna crkva
Crkvari – Sveti Duh, kapela
Donja Motičina – Svi sveti, Župna crkva
Dragotin – Majka Božja, Župna crkva
Đurađ – Sv. Juraj, Župna crkva
Gorjan – Sv. Margareta, samostanska crkva
Glogovica – Sv. Stjepan, Župna crkva
Ilok – Sv. Stjepan
Ilok – crkva ispod gimnastičke dvorane škole „Slaviša Vajner-Čiča“
Ilok – Sv. Marija (Ivan Kapistran), samostanska crkva
Ivankovo – Ivan Krstitelj, Župna crkva
Lučica – Lipovac, Majka Božja – Sv. Luka, samostanska crkva
Marjanci – Sv. Petar i Pavao, Župna crkva
Morović – Majka Božja, Župna crkva
Našice – Sv. Antun Padovanski, samostanska crkva
Nijemci – Sv. Katarina, Župna crkva
Novi Mikanovci – Sv. Bartol, kapela
Osijek – Sveti Križ, samostanska crkva
Požega – Sveti Duh, samostanska crkva
Požega – Sv. Lovro
Požeške Sesvete – Svi sveti, Župna crkva
Ratkovica – Sv. Mihovil, Župna crkva .
Rokovci – Rokovačka zidina, dvorska kapela
Ružica, dvorska kapela
Slavonski Kobaš – Sv. Marija, samostanska crkva
Srednji Lipovac – Sv. Luka, kapela
Stražeman – Sv. Mihovil, Župna crkva
Šarengrad – Sv. Petar i Pavao, samostanska crkva
Šljivoševci – Sv. Grgur, Župna crkva
Valpovo, dvorska kapela
Velika – Sv. Augustin, kapela
Vinkovci – Sv. Ilija, samostanska crkva
Zdenci – Sv. Petar, kapela

158–169
Bilješke

170
lzvori

171
Literatura

176
Zusammenfassung

181
Indeks slika