Zbornik III. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 25.‒27. studenoga 2010.)

Urednik
Andrej Žmegač

Recenzenti
Diana Vukičević-Samaržija, Irena Kraševac

Lektorica
Ivana Majer

Grafičko oblikovanje
Kolumna d.o.o. Zagreb

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2013.

Materijalni opis
426 str.; ilustr. c/b; 28 cm

ISBN: 978-953-6106-99-8

-
Detaljne informacije o programu 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti potražite ovdje.

-
Impresum i sadržaj

9
Andrej Žmegač
Riječ urednika

11–13
Željka Čorak
Ambijentalna vrijednost

PROBLEMI ODNOSA PREMA PROSTORU I.

17–20
Ita Praničević-Borovac
Oblikovanje »svetačkog pejzaža« istočnojadranske obale u stoljećima ranoga kršćanstva

21–24
Ratko Vučetić
Rasprostranjenost gradova kontinentalne Hrvatske – obilježja centraliteta

25–31
Marija Buzov
Arheološka istraživanja u urbanim cjelinama

33–37
Marko Špikić
Percepcija i tretman povijesnih spomenika u suvremenoj Hrvatskoj

39–44
Franko Čorić
Zaštita povijesnoga kulturnog krajolika u Dalmaciji početkom 20. stoljeća

45–51
Tončika Cukrov
Vodice – od kaštela do modernoga primorskog naselja

53–58
Ambroz Tudor
Povijesni razvoj prostora gradskog predjela Meje u Splitu i postojeći prostorni konflikti na njegovu području

59–65
Danka Radić
Neki primjeri suvremene devastacije zapadnog, trogirskog dijela otoka Čiova

67–72
Daina Glavočić
Sva riječka rušenja

73–79
Vinko Srhoj
Graditi i kipariti na zadarski način (primjeri recentnih urbanih devastacija na zadarskom području)

PROBLEMI ODNOSA PREMA PROSTORU II. – ZAGREBAČKE TEME

83–88
Biserka Dumbović-Bilušić, Vladimir Kušan, Vesna Koščak Miočić-Stošić
Tipološka klasifikacija/karakterizacija krajolika Grada Zagreba – osnova za očuvanje prostornog identiteta

89–94
Irena Gessner
Regulacioni i konzervatorski plan za historijske dijelove grada Zagreba (1937.) arhitekta Brune Bauera

95–100
Danijela Pandža, Petra Srbljinović
Ulica grada Vukovara u Zagrebu – urbanističko-arhitektonski problemi

101–107
Davorin Vujčić
Od trnja do zvijezda (Urbanistički izazov zagrebačkog Trnja)

109–114
Ana Kršinić-Lozica
Trgovački centar: mikrokozmos na rubu grada

POLOŽAJ STRUKE U SUVREMENOM DRUŠTVU

117–119
Jasna Galjer
Hrvatska povijest umjetnosti i politika: prilog istraživanju nepoćudnih tema

121–124
Janka Vukmir
Komercijalizacija

125–129
Damir Demonja
Povijest umjetnosti u funkciji razvoja hrvatskoga kulturnog turizma na primjeru Strategije razvoja kulturnog turizma

131–134
Sonja Briski-Uzelac
Gubitak referencijalnog okvira i prošireno polje vizualnosti

135–137
Nataša Šegota-Lah
Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima

139–142
Tina Bošković
Profesor povijesti umjetnosti – prednost ili mana

143–149
Drago Miletić
Drugi Kongres povjesničara umjetnosti – koliko nas se čulo?

HRVATSKA POVIJEST UMJETNOSTI, EUROPSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA

153–155
Mirjana Repanić-Braun
Međunarodna suradnja i znanstveni časopisi – problem i (ne)moguća rješenja

157–162
Jasminka Najcer-Sabljak
Slavonska plemićka baština u kontekstu europskih integracija

163–168
Julija Lozzi-Barković
Rijeka – prvi hrvatski grad u Réseau Art Nouveau Networku

ARHIVI, IZVORI

171–173
Tanja Trška-Miklošić
Arhivski izvori u Italiji kao vrelo za povijest umjetnosti renesansnog razdoblja u Hrvatskoj

175–178
Danko Šourek
Usvajanje i primjena umjetničkih pojmova i nazivlja na području sjeverozapadne Hrvatske u 17. i 18. stoljeću

179–183
Snježana Radovanlija Mileusnić
Digitalizirana Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke dr. Antuna Bauera – novo pomagalo suvremenih istraživača

185–186
Valentina Radoš
Likovna arhiva Ota Švajcera – nepresušno vrelo informacija. Vodič kroz arhivu Ota Švajcera

ARHITEKTURA

189–195
Dubravka Botica
Arhitektura 18. stoljeća kontinentalne Hrvatske u kontekstu srednjoeuropske arhitekture – problemi istraživanja utjecaja bečke arhitekture na odabranim primjerima

197–200
Margareta Turkalj-Podmanicki
Prilog istraživanju nekadašnje isusovačke crkve sv. Mihovila u Osijeku

201–206
Fani Celio-Cega, Ana Šverko
Kuća obitelji Garagnin u Kaštel Starom

207–214
Dragan Damjanović
Završavanje tornjeva srednjovjekovnih crkava (Turmvollendungen) u hrvatskoj arhitekturi historicizma

215–219
Marina Bagarić
Izgradnja rezidencije i tvornice Vladimira Arka u Zagrebu (1918.–1938.)

221–226
Tamara Bjažić-Klarin
Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM) i hrvatska arhitektura 20. stoljeća. Proces umrežavanja – Ernest Weissmann i Radna grupa Zagreb

227–233
Mirjana Visin, Viki Jakaša Borić
Dvorac Gornja Rijeka – obnova i prenamjena

SLIKARSTVO, SKULPTURA, GRAFIKA

237–244
Zdenko Balog
Sirena – Onokentaur: ikonografsko-ikonološka studija konzola iz ciklusa u kapeli Žalostne Matere Božje u Celju

245–249
Milan Pelc
Prostor zbilje, prostor mašte i prostor alegorije: vedute hrvatskih gradova u grafici od 15. do 17. stoljeća

251–256
Sanja Cvetnić
Tirol u Hrvatskoj: likovna baština Zagrebačke biskupije u 18. stoljeću i tirolski utjecaji

257–260
Mario Martinec
Impresionističke vizure grada s povišenoga gledišta u zagrebačkom slikarstvu

261–267
Ivana Rončević
Slike Josipa Lalića u Rimu

269–275
Želimir Laszlo
Otok ljubavi

277–284
Lovorka Magaš
Značenje i recepcija zagrebačke izložbe Käthe Kollwitz

285–287
Tonko Maroević
Nove tendencije s polstoljetnog odmaka

IDENTITETI HRVATSKE UMJETNOSTI

291–293
Ivana Mance
Nacionalni identitet i pitanja stila u djelu Ivana Kukuljevića Sakcinskog

295–300
Maja Fowkes
Propitivanje nacionalnog identiteta u umjetnosti u prirodnom i urbanom okolišu u doba socijalizma

301–303
Ljiljana Kolešnik
Potreba revizije dominantne slike povijesti europske moderne umjetnosti i prijedlog »horizontalne povijesti umjetnosti« Piotra Piotrowskog

POVIJEST POVIJESTI UMJETNOSTI, VIZUALNA KULTURA, MUZEJI

307–311
Ljerka Dulibić, Iva Pasini-Tržec
Biskup J. J. Strossmayer kao sakupljač umjetnina i osnivanje Galerije starih majstora

313–317
Libuše Jirsak
Kršnjavi, Eitelberger i bečka Akademija likovnih umjetnosti

319–323
Ivan Basić
Prilog valorizaciji periodizacijske komponente Karamanova opusa

325–329
Feđa Vukić
Rubne posebnosti. Ljubo Karaman i suvremena vizualna kultura

331–337
Andrea Klobučar
Zlata Šufflay – dizajnerica čipke

339–344
Iva Ceraj
Utjecaj skandinavskih koncepcija oblikovanja na opus i stručno djelovanje Bernarda Bernardija kao prinos hrvatskoj oblikovnoj sceni druge polovine

345–351
Ivana Podnar
Slika Zagreba kao druge metropole unutar SFRJ na razglednicama i značkama

353–359
Silva Kalčić
Muzej suvremene umjetnosti

PANEL 1: PORUKE PROSTORA

363–364
Vladimir Peter Goss
Kratka uvodna razmišljanja na temu Homo sanus in spatio sano

365–368
Vjekoslav Jukić
Kulturni prostor komarničkoga kraja

369–370
Danko Dujmović
Elementi srednjovjekovnoga kulturnog krajolika u jugoistočnoj Moslavini

371–373
Maja Cepetić
Devastacija i devalorizacija Dubrave

374–376
Ivana Peškan, Vesna Pascuttini-Juraga
Kulturni krajolik bednjanskoga kraja

377–378
Radoslav Katičić
Završno izlaganje

PANEL 2: STANJE POVIJESTI UMJETNOSTI U HRVATSKOJ I PROBLEMI NJEZINE INTEGRACIJE U INTERNACIONALNU POVIJESNOUMJETNIČKU ZAJEDNICU

381–383
Ljiljana Kolešnik
Uvodno izlaganje

384–388
Ivana Bago
Kustoska praksa kao intervencija u akademske edukacijske modele i diskurs povijesti umjetnosti

389–390
Ivana Prijatelj-Pavičić, Dalibor Prančević
Povijest umjetnosti kao otvoreni sustav akademske edukacije

391–393
Klaudio Štefančić
Aktualni procesi institucionalne i metodološke rekonfiguracije disciplinarnog polja povijest umjetnosti

394–401
Panel 2: rasprava

405–408
ZAVRŠNA RASPRAVA

411–426
STUDENTSKA POSTERSKA IZLAGANJA

411
Novo ruho kapele sv. Petra u Gotalovcu

415
Povijest povijesno-umjetničkih izdanja u Hrvatskoj

418
Riječka Delta: jučer, danas, sutra

421
Marija Borovičkić
Antropološki aspekti umjetničkih instalacija u javnom prostoru grada Zagreba

423
Lea Vené
Dizajn izložbi

425
Feđa Gavrilović
Utjecaj tržišta na formiranje suvremene umjetničke scene

-
Cijena: 6,64 €