Az grišni diak Branko pridivkom Fučić

Urednik
Tomislav Galović (ur.)

Recenzenti
dr. sc. Marica ČUNČIĆ (Staroslavenski institut, Zagreb), prof. dr. sc. Georg HOLZER (Universität Wien), akademik Milan MOGUŠ (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb), dr. sc. Luc ORESKOVIC (Université Paris-Sorbonne, Paris IV), prof. dr. sc. Ludwig STEINDORFF (Christian-Albrechts-Universität zu Kiel), akademik Petar ŠIMUNOVIĆ (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb)

Suradnik
Dejan Zadro

Grafičko oblikovanje
Perica Dujmović, Franjo Kiš, Borjana Štetić, ArTresor naklada, Zagreb

Prevoditelji
Boris Anić (engleski), Miroslav Barun (njemački), Edward Bosnar (engleski), Tomislava Bošnjak Botica (francuski), Silva Tomanić Kiš (engleski), autori članaka

Lektorica
prof. Tomislava Bošnjak Botica

Korektura
Prof. Andrea Radošević, dr. sc. Sandra Sudec

Izdavači
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Staroslavenski institut, Zagreb
Sveučilišna knjižnica Rijeka, Rijeka
Općina Malinska-Dubašnica, Malinska

Godina
2011.

Materijalni opis
841 str.; ilustr.; prilozi (kronika skupa, kazalo imena i mjesta)

ISBN: 978-953-6106-90-5

Ovdje možete preuzeti impresum i sadržaj zbornika (pdf, 267 KB).

-
Zbornik Branka Fučića „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić“, radovi međunarodnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića 1920.–1999. (Malinska, Dubašnica, Otok Krk, 30. 1.–1. 2. 2009.)

-
Branko Fučić – istaknuti je hrvatski znanstvenik, istraživač istarskog kraja, kvarnerskog primorja i otoka, širega zadarskog i drugih područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Svoj znanstveno-stručni i umjetnički rad posvetio je temama iz povijesti umjetnosti, slavistike/kroatistike, arheologije, etnologije, književnosti (alias Toni Tinov) i drugim područjima.

Rođen je u selu Bogovići na otoku Krku 8. rujna 1920. godine. Za sebe je jednom prilikom rekao, obraćajući se svojim Dubašljanima: „Vaš sam srcem i zavičajem jer sam rođen ovdje, među vama, u Dubašnici, tu u Bogovićima, u kući kraj škole – jer sam u Dubašnici otvorio oči i oblikovao sebi prvu sliku svijeta.“

No, u rodnom kraju živio je vrlo kratko. U Zagrebu pohađa osnovnu školu, gimnaziju i fakultet.

Nakon Drugoga svjetskog rata otpočinje živjeti u Rijeci.

Doktorirao je 1965. pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dopisni član Slovenske. Autor je i suautor brojnih djela, od kojih napose ističemo: Istarske freske, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, kapitalno djelo Glagoljski natpisi, monografiju Vincent iz Kastva, knjigu Terra incognita i mnogo toga drugoga.

Za znanstveni je i stručni rad na području hrvatske povijesti i umjetnosti, kulture, a posebno glagoljaštva dobio brojna priznanja i nagrade.

U nedjelju, 31. siječnja 1999. godine preminuo je u Rijeci Branko Fučić. Sahranjen je po vlastitoj želji na starom groblju sv. Apolinara u dubašljanskom polju.

Kako se ove godine navršava deseta godišnjica Fučićeve smrti, odlučeno je da mu se tom prigodom rodni dubašljanski kraj dostojno oduži i upriliči međunarodni znanstveni skup o njegovu životu i djelu, pod simboličkim naslovom „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić“. Tako se, naime, on sam potpisao na kraju svoje Gaštronomije grišnoga fra Karla z Dubašnice.

Iz uvodne riječi Tomislava Galovića na otvorenju skupa

Sadržaj

13
Radoslav Katičić
Meštru Branku na spomen (umjesto predgovora)

23
Tomislav Galović
Uvodna riječ na otvorenju skupa

POZDRAVNI GOVORI NA OTVORENJU SKUPA
Akademik Igor Fisković, prof. dr. Sc. Milan Pelc, doc. dr. sc. Slavko Slišković, prof. dr. sc. Milan Mihaljević, mr. sc. Orietta Lubiana, Fra Bonaventura Duda, mons. dr. sc. Mile Bogović, Goran Crnković, prof., mr. sc. Tatjana Stanin, dr. Milan Radić, mons. Nikola Radić, Anton Spicijarić

VITA OPUSQUE

45
Tonko Maroević
Zemlja prohodana, baština protumačena: hermeneutički rasponi Branka Fučića

51
Josip Bratulić
Biografija ili životopis – moje uspomene na Branka Fučića (fragmenti)

59
Anđelko Badurina
Branko, Porat, Istra i ja

63
Stjepan Damjanović
Fučićevi Glagoljski natpisi

71
Franjo Šanjek
Branko Fučić – počasni doktor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1983.–1985.)

75
Marijan Jurčević
Branko Fučić, prijatelj i kršćanin

83
Anton Bozanić
Posadašnjenje povijesnih događanja i vjersko-teološka sastavnica u Fučićevoj izgovorenoj i pisanoj riječi

87
Adalbert Rebić
Suradnja Branka Fučića s „Kršćanskom sadašnjošću“

93
Orietta Lubiana
Akademik Branko Fučić i Izložba glagoljice u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci

99
Dobroslava Lucija Mlakić
Akademik Branko Fučić i Družba sestara Presvetog Srca Isusova u Rijeci

105
Anton Barbiš
Kršćanski nazori Branka Fučića

109
Franjo Emanuel Hoško
Branko Fučić i „ljevica“ Hrvatskoga katoličkog pokreta

123
Gordana Gržetić
O. Vinko Fugošić i Branko Fučić – kako je rivalstvo postalo prijateljstvo... (nepoznat detalj iz života akademika Branka Fučića)

129
Marija Stela Filipović
Branko Fučić i crtice iz njegova „Koordinatnog sistema“

135
Jadran Zalokar
Branko Fučić – pjesnikujući l’uomo universale

139
Milana Međimorec
Gaštronomija grišnoga fra Karla z Dubašnice

151
Josip Žgaljić
Otok Krk u Fučićevu životu i stvaralačkom opusu

161
Ivan Botica – Tomislav Galović
Iz rada na cjelokupnoj bibliografiji Branka

ARS HISTORIAQUE

177
Alenka Klemenc
„Habemus artificem!“ (iz pisama Branka Fučića Franceu Stelèu)

203
Klara Buršić-Matijašić
Prapovijest u radu i djelima Branka Fučića

213
Pavuša Vežić
Tri romanička trikonhosa

231
Marijan Bradanović
Graditeljstvo Dubašnice u razdoblju renesanse

259
Petar Runje
Crtice iz kasnosrednjovjekovne povijesti Fučićeva rodnog kraja – Dubašnice

265
Janez Höfler
Grafički predlošci u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu Istre

281
Nikolina Maraković
Zidne slike u crkvi sv. Martina u Svetom Lovreču (Istra): nove spoznaje na tragu Fučićevih opažanja

317
Radovan Oštrić
Otkrivanje zidnih slika u crkvi sv. Prima i Felicijana u Čirkotima kod Završja

323
Dolores Oštrić
„Judin poljubac“ u crkvi sv. Prima i Felicijana u Čirkotima

337
Milan Pelc
„Insipiens“ iz Berma i poganska simbolika u srednjovjekovnoj kršćanskoj ikonografiji – hrvatski primjeri

355
Marija-Ana Dürrigl
Crkva sv. Marije u Bermu – etičko i retoričko „čitanje“

365
Željko Bistrović
Zidne slike u crkvi sv. Marije na Božjem Polju kraj Vižinade

375
Marina Vicelja-Matijašić
Branko Fučić i ikonografija: prozorska ruža na župnoj crkvi Marijina Uznesenja u Omišlju

SLAVISTICA ET CROATISTICA

393
Sanja Zubčić
Miscellanea philologica minora u djelu Branka Fučića

407
Milan Mihaljević – Sandra Sudec
Jezik hrvatskoglagoljskih natpisa i grafita

425
Amir Kapetanović
Morfosintaktička obilježja, gramatičko i obavijesno ustrojstvo najstarijih hrvatskih glagoljičnih epigrafskih spomenika (XI.−XV. st.)

435
Margaret Dimitrova
Oblici osobnih imena u Fučićevim Glagoljskim natpisima i liturgijskim rukopisima

445
Johannes Reinhart
Biblijski citati na hrvatskoglagoljskim natpisima

457
Olga Akimova
Glagoljski kulturno-povijesni mitologemi u europskom kontekstu

467
Vesna Badurina-Stipčević
Legenda o svetom Antunu opatu u hrvatskoglagoljskoj književnosti

475
Anatoly A. Turilov
Nove atribucije hrvatskoglagoljskih pisarskih ruku XIII. – XV. stoljeća

483
Aksinia Dzúr
Između religiozne ortodoksnosti i magije (funkcija svitka nakon 14. stoljeća)

501
Marinka Šimić
Kajkavski utjecaj u 2. novljanskome brevijaru

521
Marko Rimac – Ivan Botica
Hrvatska ćirilica u glagoljskim matičnim knjigama zapadno od Krke

551
Svetlana O. Vyalov
Još jedan glagoljski rukopis hrvatskoga pisca Jurja Černića?

561
Anica Vlašić-Anić
Kukuljevićev glagoljski epitaf „Zahvalni sin svome otcu“

581
Jasna Vince
Transliteriranje hrvatske glagoljice

EPIGRAPHICA GLAGOLITICA FUČIĆIANA

599
Anica Nazor
Doprinos Branka Fučića istraživanju glagoljskih natpisa

615
Tanja Kuštović – Boris Kuzmić
Branko Fučić i Bašćanska ploča

621
Mateo Žagar
Paleografske smjernice glagoljske epigrafike u znanstvenom djelu Branka Fučića

627
Vladimir Sokol
Posljednji otkriveni glagoljski natpisi u Vinodolu i nastanak hrvatske ćirilice i tzv. Crkve bosanske

641
Lada Prister
Doprinos Branka Fučića istraživanju crteža – grafita na kamenim spomenicima u kontinentalnom dijelu Hrvatske

649
Blaženka Ljubović
Doprinos akademika Branka Fučića proučavanju glagoljske baštine grada Senja

659
Václav Čermák
Branko Fučić i kameni fragment iz Starog Města

ETHNOGRAPHICA ET ALIA

667
Jelka Vince
Pallua Bio sam terenac, pješak, istraživač starina – etnološka sastavnica Fučićevih istraživanja

675
Antonija Zaradija
Brankov bestijarij Terrae incognitae
Branko’s Bestiary in Terra Incognita

693
Maja Pasarić
Višeslojna kulturološka predodžba ovce u putopisu Apsyrtides Branka Fučića

709
Evelina Rudan Kapec
Fučićev Jure ki načinja ruke i krsnik kao iscjelitelj

727
Vinko Kovačić
Jezik Grdoselske kronike i Fučićeva prijevodna rješenja

SCIENTIAE AUXILIARES HISTORIAE ET ALIA

739
Mirjana Matijević Sokol
Latinska epigrafija otoka Krka od IX. do XII. stoljeća. Prilog kontekstualizaciji novopronađenog natpisa u gradu Krku

759
Franjo Velčić
Heraldičko stvaralaštvo Branka Fučića

771
Damir Sabalić
Inventarizacija staroga knjižnog fonda u samostanskim knjižnicama na Kvarneru

779
Darko Žubrinić
Putokazi Branka Fučića

795
Raspored rada Međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) – „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić“, Malinska, Dubašnica, otok Krk, 30. siječnja do 1. veljače 2009.

807
Kronika Međunarodnoga interdisciplinarnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) – „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić“ (Tomislav Galović – Perica Dujmović)

Kazalo osobnih i zemljopisnih imena