Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 27.–29. travnja 2006.)
Urednica
Irena Kraševac
Recenzenti
Tonko Maroević
Mirjana Repanić Braun
Lektura
Sandra Sudec
Korektura
Mirela Lenković
Transkripcija tonskog zapisa
Melita Lasić
Grafičko oblikovanje
Igor Kuduz, pinhead_ured, Zagreb
Prevoditeljica sažetaka
Marina Miladinov
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
Materijalni opis
464 str.; ilustr.; 29 cm
ISBN: 978-953-6106-70-7
-
Detaljne informacije o temi i programu kongresa potražite ovdje.
-
Drugi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti održan u travnju 2006. godine na temu Između tranzicije i globalizacije – hrvatska povijest umjetnosti u suvremenom društvu, posvećen je zbivanjima u posljednja dva desetljeća razdoblju koje je obilježio prijelaz iz starog u novi društvenoekonomski i politički sustav, smjena generacija, korjenite tehnološke promjene te niz promjena na globalnom i lokalnom planu. Cilj Kongresa bio je pokušati odgovoriti na pitanje kako se naša povijest umjetnosti snašla u spomenutim prilikama i kako je odgovorila na izazove te potaknuti raspravu o tome kako je povijest umjetnosti pratila promjene u suvremenom umjetničkom stvarlaštvu sa znanstvenog i kritičkog stajališta. Unutar zadanih dviju sekcija, Znanstvena i stručna djelatnost hrvatske povijesti umjetnosti u posljednja dva desetljeća i Društvena angažiranost povijesti umjetnosti, prijavljeno je šezdeset izlaganja, koja su razvrstana u podsekcije. Pedesetpetero izlagača poslalo je svoje radove za objavljivanje u Zborniku, a razvrstani su prema tematskim skupinama Spomenička baština u fokusu, Urbanističke teme, Nastava i studij povijesti umjetnosti, Novi doprinosi i otkrića, studije i istraživanja, Muzeji i muzeologija, Izložbe i komunikacija kulture, Aktualne teme povijesti umjetnosti, Arhitektura 19. i 20. Stoljeća, Slikarstvo i kiparstvo 19. i 20. stoljeća te Deziderata u proučavanju i zaštiti umjetničke baštine.
9
Tonko Maroević
Između dužnosti i malodušnosti
15
Ivo Maroević
Spomenik kulture ili kulturno dobro. Što je primjerenije povijesti umjetnosti?
21
Marko Špikić
Nastanak povijesnog spomenika i problem geneze hrvatske povijesti umjetnosti u prvoj polovici 19. stoljeća
27
Dino Milinović
Što sve jest, a što nije umjetnička baština: nedovršeni posao hrvatskih povjesničara umjetnosti
33
Juraj Kolarić
Hrvatska sakralna baština u suvremenom svijetu globalizacije
39
Vjekoslav Vierda
Terorizam – prijetnja spomeničkoj baštini
URBANISTIČKE TEME
45
Ratko Vučetić
Gradovi kontinentalne Hrvatske u srednjoeuropskom kontekstu
49
Zlatko Karač
Model obnove povijesne jezgre Vukovara nakon Domovinskog rata
57
Stanko Piplović
Trogir – povijesna cjelina istrgnuta iz prirodnog konteksta
65
Maja Nodari
Hoće li Dubrovnik ostati živi grad (spomenik)?
75
Andrej Žmegač
Pelješac – Ston
79
Željka Čorak
Urbanizam korupcije
NASTAVA I STUDIJ POVIJESTI UMJETNOSTI
87
Jasna Salamon Rohaček
Primjena suvremenih metoda u obrazovnom radu: novi pristupi u nastavi likovne umjetnosti u srednjim školama
91
Frano Dulibić
Studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1985.–2005.
95
Marina Vicelja
Bizantski studiji u recentnoj povijesti umjetnosti u Hrvatskoj
NOVI DOPRINOSI I OTKRIĆA, STUDIJE I ISTRAŽIVANJA
101
Tomislav Marasović
Oltarna ograda u hrvatskoj predromanici
121
Ivo Babić
Nedovršen nadgrobni spomenik obitelji Cipiko u Trogiru
135
Danka Radić
Prilog za Jurja Dalmatinca
141
Lada Prister
Grb biskupa Luke na pročelju crkve Sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću
159
Vinicije Lupis
Girolamo da Santacroce – oltarna pala župne crkve Svih Svetih u Blatu s prikazom i analizom ikonografije
167
Damir Tulić
Srebrni križevi iz radionice Albero d´Oro u Korčuli
175
Nina Kudiš Burić
Majstor funtanske pale – nova slikarska ličnost u kasnorenesansnoj Istri
183
Tomislav Premerl
Prepoznavanje novog sakralnog prostora
187
Dragan Damjanović
Projekti za đakovačku katedralu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1867. godine
197
Vjekoslav Jukić
Mogućnost utvrđivanja starosti opeke metodama mjeranja apsolutne starosti materijala kao pomoć pri dataciji pojedinih građevina
MUZEJI I MUZEOLOGIJA
203
Snježana Pintarić
Nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu u kontekstu suvremene muzejske arhitekture
209
Jerica Ziherl
Novigradski Muzej – Museo Lapidarium
219
Fani Celio Cega
Obiteljska palača nekoć, muzej danas. Povijest i obnova sklopa Garagnin-Fanfogna
IZLOŽBE I KOMUNIKACIJA KULTURE
229
Slavica Marković
Multimedijska prezentacija umjetničkih djela i izložbenih projekata u službi povijesti umjetnosti
233
Nikola Albaneže
Interpretacija i izložbena komunikacija
237
Davorin Vujčić
„Modni salon“ Galerije Antuna Augustinčića
243
Tončika Cukrov
Vizualizacija teme plakata izdanih za Međunarodni dan Muzeja
AKTUALNE TEME POVIJESTI UMJETNOSTI
259
Sonja Briski Uzelac
Struka u tranziciji – povijest umjetnosti i promjena znanstvene paradigme
265
Feđa Vukić
Posredovanje ideje nacionalnog identiteta u tranziciji
275
Janka Vukmir
Politika
279
Marijana Erstić
Dubrovnik između idile i pogibije. Slike grada u njemačkim medijima početkom 90-ih godina 20. stoljeća
289
Maja Fowkes i Reuben Fowkes
Umjetnost i okoliš: od land arta do održivosti
299
Ivana Prijatelj Pavičić
Prilog poznavanju regionalnog i nacionalnog identiteta umjetnika zvanih Schiavoni u historiografiji 19. stoljeća
ARHITEKTURA 19. I 20. STOLJEĆA
331
Darja Radović Mahečić
Uključivanje hrvatske moderne arhitekture u europski kontekst (za nastanka u međuratnom razdoblju i danas)
321
Snješka Knežević
Zagrebačke planirane vojarne iz doba Habsburške Monarhije
337
Zlatko Jurić
Zaštita internacionalne moderne arhitekture na primjeru Željpoha / Ferimporta i iličkog nebodera u Zagrebu
341
Snježana Pavičić
Dom likovnih umjetnosti – Meštrovićev paviljon u Zagrebu (povijest, namjena, obnova, stanje)
349
Julija Lozzi Barković
Moderna između očuvanja i preobrazbe: bilance i perspektive
363
Ervin Dubrović
Anton Gnab, modernizacija riječke luke i prometnica
373
Daina Glavočić
Industrijska baština Rijeke: istraživanje, publiciranje, zaštita
381
Mirjana Kos Nalis
Morska kupališta u Kvarnerskom bazenu na prijelazu 19. u 20. stoljeća (Metode iščitavanja i interpretacije građe)
SLIKARSTVO I KIPARSTVO 19. I 20. STOLJEĆA
389
Petar Prelog
Hrvatska umjetnosti u kontekstu koncepata interpretacije srednjoeuropske umjetnosti od kraja 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata
395
Dalibor Prančević
Odjek djela Ivana Meštrovića u Velikoj Britaniji nakon izložbe u Victoria & Albert Museumu
405
Vinko Srhoj
Postmoderna umjetnost u Hrvatskoj između rata i mira
DESIDERATA U PROUČAVANJU I ZAŠTITI HRVATSKE UMJETNIČKE BAŠTINE
441
Vladimir P. Goss
Istraživanje i čuvanje hrvatske spomenikče baštine i „inducirana malodušnost“
413
Milan Pelc
Desiderata znanstvene povijesti umjetnosti u Hrvatskoj
417
Stanko Andrić
Arheolozi, povjesničari umjetnosti i povjesničari u istraživanju slavonskog srednjevjekovlja: prilog za bilancu uzajamnih dugovanja
419
Lilijana Domić
Hrvatska povijest umjetnosti i umjetnička kritika i hrvatski umjetnici izvan domovine
423
Vlasta Begović-Dvoržak
Antička arheološka topografija Hrvatske
431
Drago Miletić
Plemićki gradovi. Revalorizacija, organizacija i financiranje njihove sustavne zaštite