Formati (ne)viđenja

Split, 27. – 29. listopada 2022.

Formati (ne)viđenja

[Fotografske] „Slike su značenjske površine koje obično tumače nešto iz prostorvremena “tamo vani” što nam kao apstrakcije (kao skraćenice četiriju dimenzija prostorvremena na dvije dimenzije površine) hoće predočiti.“ V. Flusser, 2007.

-
Nakon što se pojavila 1839. godine, fotografija ubrzo postaje sudionikom, svjedokom i kroničarom društveno-tehnoloških promjena koje će trajno obilježiti razvoj čovječanstva, a aparat koji piše svjetlom i gotovo čarolijom izdvaja trenutke iz prostorno-vremenskog kontinuuma, trajno će promijeniti način na koji se sjećamo, na koji učimo, na koji dijelimo, primamo i usvajamo informacije, i ući u svaku poru svijeta kojeg konstruiramo i rekonfiguriramo, pokušavamo opisati i razumjeti. Stoga ne čudi da je pitanje što je fotografija – što je to što ju čini jedinstvenom i iznimnom? jedno od središnjih, ako želimo razumjeti moderne i suvremene slike svijeta. A na to pitanje ne možemo odgovoriti bez razumijevanja kompleksnosti njezine povijesti i teorije, ako ne fotografije same, onda naših promišljanja o njoj i uloga koja su joj dodijeljene.

Stoga trodnevna međunarodna konferencija u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Ekspozicija – Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas poziva znanstvenike s područja humanističkih, društvenih, tehničkih i prirodnih znanosti, kao i umjetnike na prijavu sažetaka izlaganja, očekujući uvide u višeznačnost i višeslojnost ovog medija te promjene njezinih performativa s obzirom na prijelaz iz analognog u digitalno doba. Pritom konferencija uzima u obzir mogućnosti i kombinacije istraživačkih, analitičkih, interpretativnih i izvedbenih prostupa, ponavljajući pitanje što je fotografija, što ona čini – jučer i danas, te što sutra može postati. S obzirom na široki raspon pojavnosti i heterogenosti fotografskih slika, posebna pozornost želi se posvetiti kontekstima unutar kojih te slike nastaju, te stvarnostima koje one same generiraju.

-
Pozivamo na prijavu izlaganja koja se odnose, ali nisu ograničena, na sljedeće teme:

• Sekundarno znanje / sekundarno autorstvo: što doznajemo iz fotografskih albuma, pronađenih i “prisvojenih” fotografija te portreta anonimnih svjedoka?
  Pronađene fotografije, koje do nas dolaze iz razdoblja “nestabilnih sjećanja”, nerijetko ukazuju na “beznačajnost” i banalnost svakodnevice. Uglavnom su ih snimili nama nepoznati ljudi, u čijim rukama kamera nerijetko pokazuje svojstvo “nepredvidljivosti”. Znamenita Benjaminova teza o optički nesvjesnom jedan je od interpretativnih poticaja u susretu s amaterskom fotografijom koju je kritički pogled uglavnom dosad zaobilazio.

• Fotografija kao “pedagoško oruđe” – prema kurikulumu o fotografiji
  Poimajući fotografiju kao okvir, mehanizam i/ili strategiju stvaranja, prenošenja, (re)valorizacije i (re)artikuliranja znanja o kulturi, umjetnosti, politici, svakodnevici, prirodnim fenomenima, tehnologiji, ekonomiji, medicini, konferencijom nastojimo potaknuti raspravu o praksama i potencijalima fotografije u nastavnim procesima i podučavanju, kao i inicirati promišljanje i oblikovanje multi-, inter- i/ili trans-disciplinarno usmjerenoga kurikuluma o fotografiji, čime se “usuđujemo” misliti i o budućnosti ovog medija.

• Fotografija – uzrok ili posljedica diskurzivnih pomaka?
  Potičemo prijave izlaganja kojima se promišlja fotografiju kao strategiju, praksu i smjer anticipacijskog mišljenja o društvu, zajednici i svijetu. Zainteresirani smo za postupke pridavanja značenja, te njihovih dekonstrukcija i resemantizacija posredstvom fotografskih slika, nadalje za utjecaje indeksiranja, uvrštavanja slika ljudi u svojstvu inventara muzeja u smislu svojevrsnog “plijena” kamere i voajerizma istraživača.

• Fotografija u znanostima
  Sama fotografija znanstveni je izum. Stoga ne čudi mnoštvo upotreba fotografije u različitim znanostima kojima ona ne služi samo za dokumentaciju i prezentaciju otkrića, nego i kao sredstvo kojim se do njih dolazi. Dokumentacijski aspekt fotografije, primjerice u etnologiji, forenzici ili psihijatriji, vrlo često razotkriva dublje epistemološke koncepte na kojima se pojedine znanosti u određenom vremenskom periodu temelje, kao i prikrivene odnose moći.

• Fotografska kritika – pisani izvori kao temelj povijesti fotografije
  Fotografska kritika kao diskurzivni okvir zbivanja na fotografskoj sceni odlučujuće je utjecala na uspostavljanje fotografije kao umjetničke vrste, oblikovanje svijesti publike, kao i formiranje glavnih stilskih epoha i prikazivačkih strategija. Stoga bismo željeli doprinijeti raspravi o povijesnoj i suvremenoj fotografskoj kritici u širokom okviru njezinih pojavnosti i aspekata, razmotriti kritiku kao važan čimbenik u uspostavi povijesno-umjetničkog kanona te problematizirati povijesne i aktualne metodološke pristupe u pisanju povijesti fotografije.

• Konstruiranje i dekonstruiranje znanja pomoću fotografije
  Otvaranjem ove teme želimo se fokusurati na procese formiranja suvremenog fotoarhiva i šire te na refleksije naknadnog rada s fotografijom pošto proces arhiviranja nije neutralna djelatnost. Ovomo temom želimo otvoriti pitanja koja provociraju razmišljanja o konstruiranju i dekonstruiranju znanja fotografijom te o transformaciji fotografije u istraživački alat.

• Fotografija, geopolitika, nekropolitika
  Želimo razmotriti, u njihovoj povijesnosti, invencije i načine primjene određenih uređaja za snimanje s ciljem unapređenja tehnologija ratovanja, odnosno njihove primjene u vojnoj industriji. Naime poznato je da nakon određenog vremena specijalne kamere i uređaji za snimanje izumljeni u vojne svrhe postaju dostupni za civilnu upotrebu, stoga poseban naglasak stavljamo na umjetničke prakse unutar kojih se takve visokosofisticirane i iznimno skupe tehnologije koriste.

Prijava

Prijava sažetka (max 250 riječi) uz kratak životopis (max 100 riječi) na engleskom jeziku šalju se u pdf formatu naslovljenom imenom izlagača.

Sažetak mora sadržavati:

• ime i prezime
• e-mail i adresu
• naslov izlaganja
• 3-5 ključnih riječi
• 1-2 vizualna primjera u niskoj rezoluciji ili poveznicu na stranicu
• biografiju i afilijaciju (ukoliko postoji).

Rok za prijavu je 1. svibanj 2022. godine.

Adresa za prijavu skrizic@ipu.hr.

Važni datumi

• Prijava: 1. svibanj 2022.
• Obavijest o prihvaćanju prijave: 1. lipanj 2022.
• Početak konferencije: 27. listopad 2022.