Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Voditeljice istraživanja
Dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
Ivana Haničar Buljan, dipl. ing. arh.
Autorice
Dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
Dr. sc. Irena Kraševac
Recenzentice
Dr. sc. Ivana Mance
Marijana Sironić, dipl. ing. arh.
Arhitektonska snimka
Studio Kušan d.o.o.
Ivana Kušan, dipl. ing. arh.
Tomislav Kušan, dipl. ing. arh.
ING4 STUDIO
Ana Alar, dipl. ing. arh.
Grafička obrada nacrta
Petra Banić
Fotografije
Paolo Mofardin
Lektura
Rosanda Tometić
Naručitelj
ING4 STUDIO
Grafičko oblikovanje
Franjo Kiš, ArTresor naklada
Nakladnička cjelina
Mrežna izdanja Instituta za povijest umjetnosti, Elaborati i konzervatorske studije
Materijalni opis
93 str.; ilustr.
ISBN 978-953-373-001-1
-
Elaborat možete preuzeti ovdje (pdf, 14 MB).
-
Zgrada Kemijskog laboratorija podignuta je 1883./1884. godine prema projektu Hermana Bolléa. Smještaj neorenesansne zgrade navedene namjene na istočnom potezu Zelene potkove bio je višestruko važan. S jedne strane, to je bila druga reprezentativna zgrada nakon palače Hrvatske (Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti (Friedrich von Schmidt, Herman Bollé, 1877.–1884.), smještena kao soliterna građevina javne namjene sred niza perivojnih trgova, čime je konsolidirana koncepcija Zelene potkove. S druge strane, izbor namjene prema najsuvremenijim načelima opremljenoga kemijskog laboratorija svjedočanstvo je napretka znanosti odnosno suvremenosti Sveučilišta u Zagrebu u drugoj polovici 19. stoljeća. Za istaknutošću urbanističkog smještaja i ekskluzivnosti namjene ne zaostaje ni oblikovanje zgrade. Izborom neorenesansnog stila, primjenom fasadne opeke u kombinacijom s kamenom te ponavljanjem vanjskoga kvadratičnog tlocrtnog obrisa s rizalitima, zgrada se nadovezuje na ideju Akademijine palače.
No razigranom prostornom kompozicijom s volumenima različite visine i dvama bočnim atrijima te uvođenjem i žbukanih zona na pročeljima nasuprot zatvorenom biaksijalno simetričnom opekom obloženom volumenu Akademijine palače sa središnjim atrijem, Bollé je ostvario istovremeno i komplementarnu i dojmljivo drugačiju arhitektonsku realizaciju. Sastavni dio tako rafinirane arhitektonske cjeline
činila je parkovna interpretacija Akademičkoga (danas Strossmayerova) trga oplemenjenog i skulpturama. Jednako uspjela jest i prenamjena i preoblikovanje zgrade laboratorija u Knjižnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2001.– 2009. godine.
-
Informacije o aktualnim primijenjenim istraživanjima, konzervatorskim elaboratima i podlogama ovdje.