4. Antifašistički spomenici u Hrvatskoj – valorizacija / zaštita / obnova

Institut za povijest umjetnosti (Ulica grada Vukovara 68, Zagreb) // Srijeda, 30. listopada 2013., 19:00 sati // Gosti: Snješka Knežević, Sandra Uskoković, Marko Sjekavica, Tihana Pupovac, Drago Kretić // Moderatorica: Sanja Horvatinčić

Akutni problemi stanja, valorizacije i zaštite memorijalnih objekata posvećenih revolucionarnom radničkom pokretu, Narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji koji su nastali na području Hrvatske u vrijeme socijalizma, a koji se od raspada Jugoslavije najčešće kategoriziraju kao „antifašistički spomenici“.

Javna tribina pod nazivom „Antifašistički spomenici u Hrvatskoj – valorizacija / zaštita / obnova“ organizirana je u sklopu Dana otvorenih vrata Instituta za povijest umjetnosti, odnosno, kao dio programa popularizacije znanosti časopisa Život umjetnosti u izdanju iste institucije, koji je tijekom 2013. godine bio realiziran pod nazivom Umjetnička vrta kućica, odnosno organizacijom pet javnih razgovora/tribina/promocija o različitim temama iz domene vizualnih umjetnosti, prije svega onih koje se dotiču problema ili fenomena suvremenog umjetničkog, kulturnog ili društvenog konteksta. U sklopu tako definiranog programa, ova je tribina za cilj imala iznijeti akutne probleme stanja, valorizacije i zaštite memorijalnih objekata posvećenih revolucionarnom radničkom pokretu, Narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji koji su nastali na području Hrvatske u vrijeme socijalizma, a koji se od raspada Jugoslavije najčešće kategoriziraju kao „antifašistički spomenici“.

Koncept tribine bio je osmišljen s ciljem približavanja teme široj publici inzistirajući pritom upravo na njihovom trenutnom stanju i realnim mogućnostima klasifikacije, zaštite i obnove. S druge strane, odabirom sudionika i strukturom samog razgovora nastojali smo zaobići uobičajenu hermetičnost stručnih rasprava te otvoriti dijalog između predstavnika različitih struka (povijesnoumjetničke, povijesne, konzervatorske, muzeološke, filozofske, sociološke, pravne) kako bismo istaknuli složenost problema i nužnost za interdisciplinarnim pristupom samome fenomenu rušenja i mogućnostima valorizacije, interpretacije, zaštite, revitalizacije spomenika u suvremenom društveno-političkom kontekstu. U samom činu i potrebi rušenja spomenika, koje je u Hrvatskoj prisutno od samog početka 1990-ih godina, dr. sc. Snješka Knežević prepoznala je radikalan oblik ideološkog ikonoklazma (od 1990. do 2000. srušeno je preko 3000 spomenika na području Hrvatske). Jedna od značajnijih rasprava koje su uslijedile bila je vezana uz problem nomenklature ovog spomeničkog korpusa, odnosno potrebe jasnijeg semantičkog razlikovanja pojma „antifašistički“ od njihova izvorna naziva i ideološkog konteksta njihova podizanja. Taj problem semantičke prirode prerastao je u raspravu o mogućnostima i potrebi održavanja/konzerviranja njihova izvorna simboličkog značenja i funkcije, što svoje posljedice ima na dvije razine: jedna je pitanje obnove i mogućnosti unošenja ili upisivanja programski ili simbolički novih sadržaja u postojeće objekte s ciljem njihove ekonomske, turističke ili kakve druge eksploatacije, dok se druga tiče službene politike sjećanja koja bi, prema mišljenju većine sudionika tribine, upravo u kontekstu suvremenih društveno-političkih problema, trebala biti usmjerena kako na čuvanju tih objekata kao podsjetnika na povijesne događaje, tako i na iskorištavanje njihova simboličkog potencijala s ciljem afirmacije nedvojbenih vrijednosti koji ti spomenici i danas mogu komunicirati sa suvremenim društvom.

Rasprava je bila potkrijepljena konkretnim primjerima rušenja, mogućnostima i problemima pravnog procesuiranja subjekata odgovornih za kulturocid, kao i recentnima inicijativama obnove pojedinih spomenika i spomeničkih kompleksa. Time je razgovor usmjeren na problem stručnih kriterija u evidentiranju, klasifikaciji i valorizaciji spomenika „na terenu“, sa zaključkom da institucionalni državni aparat, u tom smislu, već godinama stagnira, ne nudeći trajna rješenja. Svi sudionici razgovora naglasak su stavili na opasnosti estetizacije i de/reideologizacije tog spomeničkog korpusa, koje su u velikoj mjeri već prisutne, dok je dio sudionika naglasio ključnu ulogu nevladinih civilnih udruga koje javnim inicijativama i akcijama doprinose zaštiti i obnovi. Nakon razgovora uslijedila je projekcija radnog materijala najnovijeg video rada suvremenog umjetnika Igora Grubića na temu antifašističkih spomenika, u trajanju od 20 minuta.

-
Razgovor se održava u organizaciji uredništva časopisa Život umjetnosti u okviru programa popularizacije znanosti „Umjetnička vrtna kućica“.