Eugen Savojski (1663.–1736.) i gradovi tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije
Urednica
Katarina Horvat-Levaj
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, listopad 2024.
Za izdavača
dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
Recenzentice
prof. dr. sc. Sanja Cvetnić
dr. sc. Irena Benyovsky Latin
Autori
Katarina Horvat-Levaj
Milan Pelc
Petar Puhmajer
Radoslav Tomić
Margareta Turkalj Podmanicki
Iva Vidović
Ratko Vučetić
Vlasta Zajec
Andrej Žmegač
Fotografije
Paolo Mofardin
Arhitektonski nacrti
Ivana Haničar Buljan
Ivana Valjato-Vrus
Grafički prilozi
Ena Katarina Haler
Maja Kamenar
Likovno i grafičko oblikovanje
Franjo Kiš, ArTresor naklada
Lektura i korektura
Rosanda Tometić
Prijevod sažetaka
Nikolina Jovanović
Tisak
Tiskara Zelina d.d.
Naklada
300 primjeraka
Materijalni opis
189 str.; ilustr.
ISBN 978-953-373-049-3
-
Osloboditelj istočnih dijelova Habsburške Monarhije od Osmanlija, princ Eugen Savojski (1663.–1736.), uz svoju briljantnu vojnu karijeru, istaknuo se i kao inicijator važnih urbanističkih i arhitektonskih zahvata. S jedne strane, njegova se graditeljska djelatnost odnosi na podizanje vlastitih rezidencija u samoj prijestolnici i različitim dijelovima Monarhije. Zahvaljujući odabiru jednog od protagonista barokne arhitekture – Johanna Lucasa von Hildebrandta (1668.–1745.) – za projektanta svojih dvoraca i palača, prinčeve rezidencije, a ponajprije bečki Belvedere, postaju prekretnicama u razvoju srednjoeuropskoga visokog i kasnog baroka. Drugi dio graditeljske aktivnosti, koji je princ vodio kao predsjednik Dvorskoga ratnog vijeća, odnosi se na gradove tvrđave novoformirane granice prema Osmanskom Carstvu. Izgrađeni s upućenošću genijalnog stratega, oni ne znače samo primjenu najmodernijih bastionskih konstrukcija, nego sadrže barokne ambijente visoke urbanističke i arhitektonske kvalitete.
Strateški položaj današnje istočne Hrvatske u kontekstu nekadašnje austrijsko-turske granice rezultirao je činjenicom da se neki od najmarkantnijih utvrđenih gradova nalaze upravo na hrvatskom teritoriju – Osijek, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Novi Karlovac (Orlica) – a s njima nedjeljivu cjelinu čini Petrovaradin. Iako formiranje većine navedenih gradova tvrđava počinje prije Eugenove ere, i nastavlja se nakon njega, upravo im princ od Savoje daje ključni pečat. Angažiranjem vrhunskih vojnih inženjera, pogranične tvrđave prema svojim fortifikacijskim sustavima mogu parirati projektima najpoznatijega europskog graditelja utvrda – Vaubana (1633.–1707.). Istodobno, uključivanjem vodećih državnih arhitekata u projektiranje glavnih javnih i sakralnih zdanja unutar fortifikacijskih prstenova, hrvatska je arhitektura upravo na tom području obogaćena nekim antologijskim primjerima baroka. Važnost navedenih gradova tvrđava u pomicanju granice dalje prema jugu i istoku, potaknula je ideatora tih akcija da uz samu granicu u Bilju sagradi i privatni utvrđeni dvorac, na kojem također nalazimo mnoge inovativnosti tadašnje bečke arhitekture.
Budući da navedena tematika u nacionalnim okvirima još nije do kraja bila istražena, a međunarodnoj je znanstvenoj javnosti gotovo potpuno nepoznata, cilj je projekta bio istražiti urbanizam i arhitekturu Osijeka, Slavonskog Broda, Stare Gradiške, Petrovaradina i Bilja te ih valorizirati u kontekstu drugih tvrđava i rezidencija Eugena Savojskog (na području Austrije, Češke, Mađarske, Rumunjske i Srbije). Trogodišnji rad na ovom istraživačkom projektu Instituta za povijest umjetnosti, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, bio je prezentiran na radionici u Karlovcu 11. srpnja 2022. godine, a radovi istraživačkoga tima objavljeni su u ovom Zborniku.
-
Sadržaj
7–11
Katarina Horvat-Levaj
Uvod
15–29
Ratko Vučetić
Morfološka obilježja gradova Osijeka, Slavonskog Broda i Stare Gradiške prije barokne transformacije
Morphological characteristics of the towns of Osijek, Slavonski Brod and Stara Gradiška before Baroque transformation
31–45
Iva Vidović
Prostorni razvoj Petrinje, Hrvatske Kostajnice i Gline u 18. stoljeću
The Spatial development of Petrinja, Hrvatska Kostajnica and Glina in the 18th century
47–69
Katarina Horvat-Levaj
Javna i vojna arhitektura u gradovima tvrđavama: prilog tipologiji na primjeru triju oružarnica
Public and military architecture in the fortress-towns: a contribution to typology on the examle of three armouries
71–93
Margareta Turkalj Podmanicki
Sakralna arhitektura u gradovima tvrđavama
Religious architecture in the fortress-towns
95–115
Petar Puhmajer
Stambena arhitektura u gradovima tvrđavama
Residential architecture in the fortress-towns
117–129
Andrej Žmegač
Granica nakon Karlovačkog mira: velika i mala infrastruktura
The border after the Karlowitz Treaty: major and minor infrastructure
131–161
Vlasta Zajec
Javna sakralna plastika u gradovima tvrđavama
Public religious sculpture in the fortress-towns
163–169
Radoslav Tomić
Portreti ratnika u dalmatinskom društvu oko 1700. godine na primjerima iz Dubrovnika i Zadra
Portraits of warriors in Dalmatia around 1700 on examples from Dubrovnik and Zadar
171–177
Milan Pelc
La Vue de Cavalier – pogled na bitku s konjskih leđa: Jan Van Huchtenburgh i grafički prikazi bitaka Eugena Savojskog
La Vue de Cavalier – battle views from horseback: Jan van Huchtenburgh and prints showing the battles of Eugene of Savoy
179–189
Literatura
Literature
-
Zbornik radova radionice projekta Hrvatske zaklade za znanost „Eugen“ održane u Karlovcu 11. srpnja 2022.
-
Objavljivanje knjige potpomoglo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske i Hrvatska zaklada za znanost.
#EUGENHRZZ