U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata

Autorica
Željka Čorak

Redakcija
Biserka Tadić
Tonko Maroević
Krešimir Tadić

Fotografije
Krešimir Tadić
Ante Roca
Davor Salopek
Zvonimir Mrkonjić

Vanjska oprema
Mihajlo Arsovski
Tehnički urednik
Kate Zorzut

Izdavač
Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest umjetnosti – Društvo povjesničara umjetnosti, 1981.

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 2

Materijalni opis
268 str.; ilustr.; 24 cm; Zusammenfassung

ISBN: ―

-
Pred nama je „polje dijalektičkog“: djelo se može stilski odrediti samo po stilu, a stil se može definirati samo prema djelu. Implicitna je tvrdnja da od dvadesetih godina ‒ međaš prvoga svjetskoga rata izvrsno se uklapa u spekulaciju ‒ do provizorno postavljene gornje granice završetka Drugoga svjetskoga rata vrijeme ovoga stoljeća nosi prepoznatljiv stilski pečat. Iako postoji stanovita tendencija da se obilježja sakupljaju pod imenima desetljeća („anni venti“, „anni trenta“ ‒ iz blizine se lakše uačavaju razlike nego zajedničke crte), pokušat ćemo izbjeći tu mehaničku nomenklaturu što vrijeme dijeli u raster američkih ulica. Iz dvaju naziva koji su se najčešće upotrebljavali ‒ ne, doduše, za rečenu vremensku cjelinu, nego za jedan njezin tijek ‒ iz naziva „funkcionalizam“ i „internacianalni stil“, sastavit ćemo i upotrebljavat ćemo u ovoj radnji naziv „internacionalni funkcianalizam“. Naravno da uporaba toga termina pretpostavlja pomicanje uobičajenih granica njegova značenja. „Funkcionalizam“ za nas približno ozhačuje praktičnu funkcionalizaciju, pa će se u okvire toga naziva moći mirno uklopiti i Wrightova kuća sa slapovima kao tlocrtnim elementom. Unaprijedna tvrdnja da postoji stil prve polovine dvadesetog stoljeća, i da Iblerovo djelo želimo promatrati kao paradigmu njegova nastanka, trajanja i umrtvljenja, predstavlja u stanovitom smislu metodološku pogrešku. No mrežu međusobnih pokazatelja, do kakve nam je stalo, indukcija i dedukcija mogu uspostavljati samo istodobno, ili, kako se u baroku maniristički mislilo, traži se samo ono što se zna. (...)

Željka Čorak (iz uvoda)

Sadržaj

I.

Tradicionalna figuracija
11
1. Uvod
13
2. Prethodno doba: Bolle ‒ Kovačić
19
3. Prethodno doba: Zagreb, prijestolnica zanijekanog svijeta
20
4. Studij, školski radovi, narav prve arhitektonske poruke

II.

Proizvoljna figuracija
31
1. Prekid narativnog kontinuuma: Berlin dvadesetih godina
32
2. Određenje arhitektonskog ekspresionizma
34
3. Učitelj Iblerov, Hans Poelzig
40
4. Značenje Berlina: ekspresionizam, socijalni interes, socijalni monumentalizam
40
5. Povratak u Zagreb
41
6. Zagreb u međuvremenu
44
7. Prvi zagrebački radovi
55
8. Ibler ‒ Krleža
58
9. 1925.
60
10. Expo '25: veliki uzorak vremena
63
11. lbler u Parizu
67
12. Pariška izložba: „za kuću“, „za sreću“
67
13. Tri katekumenske godine
70
14. Iblerova arhitektonska škola na Likovnoj akademiji
74
15. Usporedni projekti
82
16. Završetak jedne faze. Iblerove zasluge

III.

Apstrakcija
87
1. Nel mezzo del cammin: skidanje krova, sadašnjost koja ne prolazi
94
2. Prijelomne godine u Zagrebu
100
3. Primjer „nultog stupnja“
104
4. 1929‒1935: razdoblje „Zemlje“, prihvaćeni funkcionalizam, Ibler, „Zemlja“ i drugi
179
5. Šest godina do rata: od klasične točke prema slabljenju koda

IV.‒V.

Prema novom znaku: socijalisticki realizam, informel
221
1. Dva smjera rastakanja stila. Arza tradicionalne figuracije
224
2. Potkapanje reda. Novi stil
234
3. Dvije završne stranice

235
Bilješke
247
Orijentacioni katalog objekata i projekata
251
Biografija
254
Bibliografija I
254
Bibliografija II
256
Popis slika
263
Zusammenfassung
265
Kazalo nekih važnijih pojmova
266
Kazalo imena

-
Rasprodano.