Zbornik III. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 25.‒27. studenoga 2010.)
Cijena: 6,64 €
Urednik
Andrej Žmegač
Recenzenti
Diana Vukičević-Samaržija, Irena Kraševac
Lektorica
Ivana Majer
Grafičko oblikovanje
Kolumna d.o.o. Zagreb
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2013.
Materijalni opis
426 str.; ilustr. c/b; 28 cm
ISBN: 978-953-6106-99-8
-
Detaljne informacije o programu 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti potražite ovdje.
9
Andrej Žmegač
Riječ urednika
11–13
Željka Čorak
Ambijentalna vrijednost
PROBLEMI ODNOSA PREMA PROSTORU I.
17–20
Ita Praničević-Borovac
Oblikovanje »svetačkog pejzaža« istočnojadranske obale u stoljećima ranoga kršćanstva
21–24
Ratko Vučetić
Rasprostranjenost gradova kontinentalne Hrvatske – obilježja centraliteta
25–31
Marija Buzov
Arheološka istraživanja u urbanim cjelinama
33–37
Marko Špikić
Percepcija i tretman povijesnih spomenika u suvremenoj Hrvatskoj
39–44
Franko Čorić
Zaštita povijesnoga kulturnog krajolika u Dalmaciji početkom 20. stoljeća
45–51
Tončika Cukrov
Vodice – od kaštela do modernoga primorskog naselja
53–58
Ambroz Tudor
Povijesni razvoj prostora gradskog predjela Meje u Splitu i postojeći prostorni konflikti na njegovu području
59–65
Danka Radić
Neki primjeri suvremene devastacije zapadnog, trogirskog dijela otoka Čiova
67–72
Daina Glavočić
Sva riječka rušenja
73–79
Vinko Srhoj
Graditi i kipariti na zadarski način (primjeri recentnih urbanih devastacija na zadarskom području)
PROBLEMI ODNOSA PREMA PROSTORU II. – ZAGREBAČKE TEME
83–88
Biserka Dumbović-Bilušić, Vladimir Kušan, Vesna Koščak Miočić-Stošić
Tipološka klasifikacija/karakterizacija krajolika Grada Zagreba – osnova za očuvanje prostornog identiteta
89–94
Irena Gessner
Regulacioni i konzervatorski plan za historijske dijelove grada Zagreba (1937.) arhitekta Brune Bauera
95–100
Danijela Pandža, Petra Srbljinović
Ulica grada Vukovara u Zagrebu – urbanističko-arhitektonski problemi
101–107
Davorin Vujčić
Od trnja do zvijezda (Urbanistički izazov zagrebačkog Trnja)
109–114
Ana Kršinić-Lozica
Trgovački centar: mikrokozmos na rubu grada
POLOŽAJ STRUKE U SUVREMENOM DRUŠTVU
117–119
Jasna Galjer
Hrvatska povijest umjetnosti i politika: prilog istraživanju nepoćudnih tema
121–124
Janka Vukmir
Komercijalizacija
125–129
Damir Demonja
Povijest umjetnosti u funkciji razvoja hrvatskoga kulturnog turizma na primjeru Strategije razvoja kulturnog turizma
131–134
Sonja Briski-Uzelac
Gubitak referencijalnog okvira i prošireno polje vizualnosti
135–137
Nataša Šegota-Lah
Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima
139–142
Tina Bošković
Profesor povijesti umjetnosti – prednost ili mana
143–149
Drago Miletić
Drugi Kongres povjesničara umjetnosti – koliko nas se čulo?
HRVATSKA POVIJEST UMJETNOSTI, EUROPSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA
153–155
Mirjana Repanić-Braun
Međunarodna suradnja i znanstveni časopisi – problem i (ne)moguća rješenja
157–162
Jasminka Najcer-Sabljak
Slavonska plemićka baština u kontekstu europskih integracija
163–168
Julija Lozzi-Barković
Rijeka – prvi hrvatski grad u Réseau Art Nouveau Networku
ARHIVI, IZVORI
171–173
Tanja Trška-Miklošić
Arhivski izvori u Italiji kao vrelo za povijest umjetnosti renesansnog razdoblja u Hrvatskoj
175–178
Danko Šourek
Usvajanje i primjena umjetničkih pojmova i nazivlja na području sjeverozapadne Hrvatske u 17. i 18. stoljeću
179–183
Snježana Radovanlija Mileusnić
Digitalizirana Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke dr. Antuna Bauera – novo pomagalo suvremenih istraživača
185–186
Valentina Radoš
Likovna arhiva Ota Švajcera – nepresušno vrelo informacija. Vodič kroz arhivu Ota Švajcera
ARHITEKTURA
189–195
Dubravka Botica
Arhitektura 18. stoljeća kontinentalne Hrvatske u kontekstu srednjoeuropske arhitekture – problemi istraživanja utjecaja bečke arhitekture na odabranim primjerima
197–200
Margareta Turkalj-Podmanicki
Prilog istraživanju nekadašnje isusovačke crkve sv. Mihovila u Osijeku
201–206
Fani Celio-Cega, Ana Šverko
Kuća obitelji Garagnin u Kaštel Starom
207–214
Dragan Damjanović
Završavanje tornjeva srednjovjekovnih crkava (Turmvollendungen) u hrvatskoj arhitekturi historicizma
215–219
Marina Bagarić
Izgradnja rezidencije i tvornice Vladimira Arka u Zagrebu (1918.–1938.)
221–226
Tamara Bjažić-Klarin
Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM) i hrvatska arhitektura 20. stoljeća. Proces umrežavanja – Ernest Weissmann i Radna grupa Zagreb
227–233
Mirjana Visin, Viki Jakaša Borić
Dvorac Gornja Rijeka – obnova i prenamjena
SLIKARSTVO, SKULPTURA, GRAFIKA
237–244
Zdenko Balog
Sirena – Onokentaur: ikonografsko-ikonološka studija konzola iz ciklusa u kapeli Žalostne Matere Božje u Celju
245–249
Milan Pelc
Prostor zbilje, prostor mašte i prostor alegorije: vedute hrvatskih gradova u grafici od 15. do 17. stoljeća
251–256
Sanja Cvetnić
Tirol u Hrvatskoj: likovna baština Zagrebačke biskupije u 18. stoljeću i tirolski utjecaji
257–260
Mario Martinec
Impresionističke vizure grada s povišenoga gledišta u zagrebačkom slikarstvu
261–267
Ivana Rončević
Slike Josipa Lalića u Rimu
269–275
Želimir Laszlo
Otok ljubavi
277–284
Lovorka Magaš
Značenje i recepcija zagrebačke izložbe Käthe Kollwitz
285–287
Tonko Maroević
Nove tendencije s polstoljetnog odmaka
IDENTITETI HRVATSKE UMJETNOSTI
291–293
Ivana Mance
Nacionalni identitet i pitanja stila u djelu Ivana Kukuljevića Sakcinskog
295–300
Maja Fowkes
Propitivanje nacionalnog identiteta u umjetnosti u prirodnom i urbanom okolišu u doba socijalizma
301–303
Ljiljana Kolešnik
Potreba revizije dominantne slike povijesti europske moderne umjetnosti i prijedlog »horizontalne povijesti umjetnosti« Piotra Piotrowskog
POVIJEST POVIJESTI UMJETNOSTI, VIZUALNA KULTURA, MUZEJI
307–311
Ljerka Dulibić, Iva Pasini-Tržec
Biskup J. J. Strossmayer kao sakupljač umjetnina i osnivanje Galerije starih majstora
313–317
Libuše Jirsak
Kršnjavi, Eitelberger i bečka Akademija likovnih umjetnosti
319–323
Ivan Basić
Prilog valorizaciji periodizacijske komponente Karamanova opusa
325–329
Feđa Vukić
Rubne posebnosti. Ljubo Karaman i suvremena vizualna kultura
331–337
Andrea Klobučar
Zlata Šufflay – dizajnerica čipke
345–351
Ivana Podnar
Slika Zagreba kao druge metropole unutar SFRJ na razglednicama i značkama
353–359
Silva Kalčić
Muzej suvremene umjetnosti
PANEL 1: PORUKE PROSTORA
363–364
Vladimir Peter Goss
Kratka uvodna razmišljanja na temu Homo sanus in spatio sano
365–368
Vjekoslav Jukić
Kulturni prostor komarničkoga kraja
369–370
Danko Dujmović
Elementi srednjovjekovnoga kulturnog krajolika u jugoistočnoj Moslavini
371–373
Maja Cepetić
Devastacija i devalorizacija Dubrave
374–376
Ivana Peškan, Vesna Pascuttini-Juraga
Kulturni krajolik bednjanskoga kraja
377–378
Radoslav Katičić
Završno izlaganje
PANEL 2: STANJE POVIJESTI UMJETNOSTI U HRVATSKOJ I PROBLEMI NJEZINE INTEGRACIJE U INTERNACIONALNU POVIJESNOUMJETNIČKU ZAJEDNICU
381–383
Ljiljana Kolešnik
Uvodno izlaganje
384–388
Ivana Bago
Kustoska praksa kao intervencija u akademske edukacijske modele i diskurs povijesti umjetnosti
389–390
Ivana Prijatelj-Pavičić, Dalibor Prančević
Povijest umjetnosti kao otvoreni sustav akademske edukacije
391–393
Klaudio Štefančić
Aktualni procesi institucionalne i metodološke rekonfiguracije disciplinarnog polja povijest umjetnosti
394–401
Panel 2: rasprava
405–408
ZAVRŠNA RASPRAVA
411–426
STUDENTSKA POSTERSKA IZLAGANJA
411
Novo ruho kapele sv. Petra u Gotalovcu
415
Povijest povijesno-umjetničkih izdanja u Hrvatskoj
418
Riječka Delta: jučer, danas, sutra
421
Marija Borovičkić
Antropološki aspekti umjetničkih instalacija u javnom prostoru grada Zagreba
423
Lea Vené
Dizajn izložbi
425
Feđa Gavrilović
Utjecaj tržišta na formiranje suvremene umjetničke scene
Cijena: 6,64 €