Arhitektura 18. stoljeća u Slavoniji

Pozivamo vas na predavanje dr. sc. Katarine Horvat Levaj „Arhitektura 18. stoljeća u Slavoniji – uvađanje novog stila iz ishodišta baroka“ u utorak 12. 4. 2016. u 18 sati u Društvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jelačića 3/1).

Predavanje je dio XI ciklusa predavanja Sekcije za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekta Zagreba pod nazivom „Istraživanja i prijedlozi za obnovu dvoraca u Slavoniji i Baranji“, koji se realizira u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti, a dio je program Fokus na baštinu kojim se tijekom 2016. godine obilježava 55. godišnjica osnutka Instituta.

Predavanja Sekcije za arhitektonsko naslijeđe DAZ-a uvrštena su u sustav Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekta i boduju se s 3 boda.

-
U kontekstu arhitekture baroknog razdoblja u Hrvatskoj, arhitektura Slavonije zauzima zasebno mjesto. Stoljeće i pol duga osmanska okupacija odgodila je pojavu novog stila za gotovo cijelo stoljeće kasnije negoli u drugim hrvatskim krajevima. No, istodobno činjenica da su se nakon velikog oslobodilačkog rata, okončanog Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.), istočni krajevi Hrvatske našli u centru interesa Habsburške Monarhije, odrazila se uvađanjem novog stila iz samih ishodišta baroka. Prepoznatljivo je to na svim razinama i u svim vrstama arhitekture. Pogranični gradovi na strateškim pozicijama uz rijeke – Petrovaradin na Dunavu, Osijek na Dravi, Brod na Savi – utvrđuju se modernim sustavom bastiona u čijem su se projektiranju ogledali vrhunski inženjeri upoznati s Vaubanovim inovacijama. Sakralna arhitektura, nastala kao izraz rekristijanizacije, ali i kao sredstvo prestiža između čak četiri biskupije, obilježena je nekolicinom projekata nastalih u ozračju djelatnosti samih protagonista bečkog baroka. Vrijedna ostvarenja prepoznajemo i u javnoj i stambenoj arhitekturi unutar gradova, ali ona arhitektonska grupacija gdje je barokna arhitektura Slavonije, Baranje i Srijema dala svoj maksimum, plemićki su izvangradski dvorci. Iako udaljena i nesigurna granična provincija iz europske perspektive nije mogla djelovati privlačno za podizanje raskošnih rezidencija, okolnost da car infeudira velika vlastelinstva najuglednijim plemićima, kao zasluge u ratu, rezultirala je gradnjom pretencioznih dvoraca, projektiranih u matičnim sredinama novih veleposjednika. Pojava tako značajnih naručitelja kao što je sam vojskovođa i princ Eugen Savojski, koji dobiva vlastelinstvo Bilje, ili papinska rimska obitelji Odescalchi, kojoj je infeudiran Ilok, rezultirala je zdanjima na kojima se isprepliću srednjoeuropski i mediteranski stilski utjecaji, što je fenomen zanimljiv i u širim razmjerima.

-
Vezani linkovi:
http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/barokna-arhitektura-slavonije,4373.html
https://www.ipu.hr/article/hr/322/fokus-na-bastinu

-
Kontakt: Katarina Horvat Levaj