Valorizacija dvorca Esterházy u Dardi

Pozivamo vas na predavanja dr. sc. Katarine Horvat-Levaj i Ivane Haničar Buljan u utorak 17. 5. 2016. u 18 sati u Društvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jelačića 3/1).

Predavanja su dio XI. ciklusa predavanja Sekcije za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekta Zagreba pod nazivom „Istraživanja i prijedlozi za obnovu dvoraca u Slavoniji i Baranji“, koji se realizira u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti, a dio je programa Fokus na baštinu kojim se tijekom 2016. godine obilježava 55. godišnjica osnutka Instituta.

Predavanja Sekcije za arhitektonsko naslijeđe DAZ-a uvrštena su u sustav Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekta i boduju se s 3 boda.

-
Povijesno-prostorni razvoj i valorizacija dvorca Esterházy u Dardi
dr. sc. Katarina Horvat Levaj

Svoj današnji trokrilni oblik dvorac Esterházy zadobio je u nekoliko faza gradnje, od vremena kada nakon oslobođenja od Osmanlija (1687.) Darda dolazi u posjed Veteranija (1700.), koji ovdje na mjestu starijeg kaštela podižu upravne i gospodarske zgrade vlastelinstva, pa sve do prelaska novim vlasnicima, grofovima Esterházy (1749.–1842.), koji mu postupno daju reprezentativni pečat barokno-klasicističke plemićke rezidencije. Pojedine faze gradnje, odnosno rast kompleksa od dviju zasebnih građevina, orijentiranih na tradicionalni način užim fasadama prema ulici, do njihova objedinjenja u višekrilni rezidencijalni kompleks s reprezentativnim ulaznim traktom, pomoćnim gospodarskim zgradama i raskošnim perivojem, ostale su samo djelomično zabilježene u grafičkoj dokumentaciji i građevnoj strukturi. No međusobnom usporedbom pisanih i materijalnih izvora, nadopunjenih restauratorskim sondiranjima, uspjelo se s razmjerno velikom sigurnošću rekonstruirati povijesni slijed gradnje, dug preko dva stoljeća. U tom periodu, barokno-klasicističku fazu, započetu potkraj 18. stoljeća i dovršenu 1813. godine, možemo smatrati najkvalitetnijom. Takva situacija rezultat je ne samo činjenice da je dvorac tada u vlasništvu istaknute plemićke porodice Esterházy, sa značajnim rezidencijalnim na području Mađarske, već općenito mjesta i vremena nastanka. Time se dvorac u Dardi ujedno uklapa u karakterističnu sliku razvoja slavonskih i baranjskih dvoraca, „rafiniranih upravnih sjedišta“ vlastelinstava.

-
Arhitektonska istraživanja na dvorcu Esterházy u Dardi
Ivana Haničar Buljan, dipl. ing. arh.

Dvorac Esterházy u Dardi zaštićeno je kulturno dobro, upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture. Današnje građevinsko stanje dvorca Esterházy u Dardi je loše, a dvorac je izvan funkcije. Trokrilni dvorac zaprema lagano povišenu poziciju na južnom kraju naselja, između glavne ceste istočno, što vodeći od Osijeka čini okosnicu naselja, i rukavca Drave zapadno. U osi središnjeg, istočnog krila dvorca trasirana je još jedna cesta naselja. Sjeverno od dvorca nalazi se župna crkva, odvojena danas od posjeda dvorca cestom, a južno se prostire prostrani perivoj. Posebno zanimljiv reziltat konzervatorskih istraživanja su uglovni oslici sjevernog i južnog krila koje smo pronašli u unutrašnjosti u prizemlju i na katu. Dvorac je građen u dužem vremenskom periodu, tijekom 18. i 19. stoljeća, što se odrazilo u tlocrtnom rasporedu i oblikovanju vanjštine, no glavni pečat kompleksu daje barokno-klasicističko razdoblje, kada je više starijih objekata povezano u jedinstveni trokrilni kompleks. Polazeći od današnjeg stanja građevine: analize konstrukcije i oštećenja, restauratorskh sondi, koristeći povijesne izvore i ostalu dostupnu dokumentaciju pokušali smo utvrditi tragove povijesnih slojeva i građevni razvoj te konačno uspostaviti prijedlog smjernica koje će biti predstavljene na predavanju.

-
Vezani članak:
https://www.ipu.hr/article/hr/322/fokus-na-bastinu

-
Kontakti: Katarina Horvat-Levaj, Ivana Haničar Buljan