dr. sc. Sanja Sekelj
Biografija
Sanja Sekelj je viša asistentica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Bavi se umjetničkom produkcijom druge polovice 20. stoljeća i početka 21. stoljeća te se specijalizirala na području istraživanja i tumačenja umjetničkog umrežavanja i kulturne dinamike u kasnom 20. i ranom 21. stoljeću. Njezina znanstvena produkcija usmjerena je pretežito prema unapređenju metodologije mrežne analize u povijesti umjetnosti, analizi podataka uz pomoć kvalitativnih i kvantitativnih metoda, genezom i razvojem digitalnih tehnologija u povijesti umjetnosti u domaćem kontekstu te prema razvoju umjetničkog polja i uloge umjetničkih institucija u kasnom 20. stoljeću.
Diplomirala je povijest umjetnosti te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2014. godine. Od 2016. do 2022. godine bila je zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao asistentica na znanstvenom istraživačkom projektu ARTNET Modern and Contemporary Artist Networks, Art Groups and Art Associations – Organisation and Communication Models of Collaborative Art Practices in the 20th and 21st Century (HRZZ 6270, 2014.–2018.). Godine 2021. doktorirala je na temu „Digitalna povijest umjetnosti i umjetničke mreže u Hrvatskoj 1990-ih i 2000-ih“ pri Poslijediplomskom studiju Humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru pod mentorstvom znanstvenog savjetnika Petra Preloga i komentorstvom izvanredne profesorice Željke Tonković.
Od 2020. godine istraživačica je na bilateralnom istraživačkom projektu Modeli i prakse globalne i kulturne razmjene i pokret Nesvrstanih zemalja. Istraživanja prostorno-vremenske kulturne dinamike (HRZZ, IPS-2020-01-3992, 2020.–2023.), a od 2021. godine vanjska suradnica na projektu Nova javna kultura i prostori društvenosti (ESF, 2021.–2022.). Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova te je sudjelovala i organizirala na desetke domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija i skupova. S Anom Kovačić i Leom Vene suurednica je knjige Strujanja: 34 godine Galerije Miroslav Kraljević (GMK, Zagreb, 2020.), a s Ljiljanom Kolešnik i Sanjom Horvatinčić tematskog broja časopisa Života umjetnosti (105-2019.), posvećenog digitalnoj povijesti umjetnosti. Jedna je od koautorica znanstvene baze podataka Croatian Artists' Network Information System (CAN_IS).
Sudjelovala je u radu više stručnih radnih skupina ili povjerenstava, između kojih se ističe sudjelovanje u radu stručne skupine za analizu stanja kulturnih politika u Republici Hrvatskoj, u sklopu koje je radila na analizi umrežavanja i suradnji kulturnog sektora u Hrvatskoj. Bila je članica kustoskog tima Galerije Miroslav Kraljević (2013.–2016.) te izvršna urednica znanstvenog časopisa Život umjetnosti (2018.–2021.).