dr. sc. Snješka Knežević

Znanstvena savjetnica u miru

Biografija

Snješka Knežević (1938.), povjesničarka umjetnosti, znanstvena savjetnica u miru; stalna vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala.

Od 1964. do 1990. djelovala je kao urednica i komentatorica u Trećem programu Radio Zagreba i književna prevoditeljica, a od 1987. posvećuje se istraživanju i znanstvenom radu. Težišta: urbanizam i arhitektura, teorija umjetnosti i zaštita spomenika.

Objavila je pet knjiga posvećenih urbanističko-arhitektonskim i kulturno-povjesnim temama Zagreba: Zrinjevac – 1873.–1973. (Naklada Prelog, 1994.), Zagrebačka Zelena potkova (Školska knjiga i FotoSoft, 1996.), Zagrebu u središtu (Barbat, 2003.), Zagreb: grad, memorija art (MeandarMedia, 2011.) i Zagreb u škarama (UPI2M, 2018.). Objavila je stotinjak stručnih i znanstvenih i isto toliko publicističkih radova.

Pripremila i prevela knjigu Bečka škola povijesti umjetnosti (1999.), uredila četiri knjige iz ostavštine Milana Preloga (Prostor – vrijeme, 1991., Između antike i romanike, 1994., Studije o hrvatskoj umjetnosti, 1999. i Tekstovi o Dubrovniku, 2004.), knjigu Jacob Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji (1997.), zbornike Obnova Dubrovnika 1979. – 1989. (1988., eng. izd. 1989.), Antisemitizam Holokaust Antifašizam (1996.), Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (1998.), Zgrada Sveučilišta u Zagrebu: postojanost i mijene (2010.), Gjuro Szabo, O Zagrebu (2012.), Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 1913.–2013. (2013.). S Aleksanderom Laslom suautorica je kulturno-povijesnog vodiča Židovski Zagreb (2010.)

Elaboratima i eskpertizama surađivala je s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, Gradskim zavodom za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba i Zavodom za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Bila je članica redakcije Arhitektura (1982.–1986.) i savjeta tog časopisa te redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987.–1995.). Sudjelovala je u pet navrata u radu žirija Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu te više stručnih žirija za arhitektonske natječaje. Kao gošća sudjelovala je u postdiplomskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Na potonjem je 2008. u sklopu doktorskog studija imala izborni kolegij Baština i transformacija, a 2009. Održivost baštine – dileme zaštite. Na Trećem programu Hrvatskog radija od 2003. uređuje kulturno-edukativnu seriju Baština, mi i svijet (do kraja 2018. realizirane 693 emisije).

Sa Židovskom općinom Zagreb surađuje unatrag dvadeset godina u kulturnim programima i piše u njezinim glasilima, mjesečniku Ha Kol i godišnjaku Voice. Suorganizatorica je dvaju simpozija: Antisemitizam Holokaust Antifašizam (1995.) i Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (1996.) te suurednica istoimenih zbornika. Istražila je povijest zagrebačke sinagoge, što je rezultiralo studijom Zagrebačka sinagoga (Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23/1999.) i izložbama: Zagrebačka sinagoga – reliquiae reliquiarum (Muzej Mimara, 1996. i Galerija Forum, 1997.); Sinagoga i Zagreb (Arheloški muzej, Zagreb 2001.), Blago Svete kehile Zagrebačke (Galerija Ivo i Milan Steiner Židovske općine Zagreb, 2001.), Židovi i Zagreb (Židovska općina Zagreb i Predstavnik židovske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu, Gliptoteka HAZU, 2015.), te scenarijima za dokumentarne filmove Hrvatske televizije u režiji Mire Wolf: Zagrebačka sinagoga 1967.–1942. (1996.), Blago Svete kehile Zagrebačke (2001.), Arhitektura sinagoga (2001.) i Sjećanje na sinagoge (2001.). Sudjelovala je također u organizaciji izložaba Židovi fotografi u Hrvatskoj (Gliptoteka HAZU, 2004.) i Natječaj za Židovsku bolnicu u Zagrebu 1930./31. (Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2005.), Židovi i Zagreb prigodom 200-e obljetnice osnutka ŽOZ (Preporodna dvorana HAZU, Zagreb, 2006.) te tri dobrotvorna koncerta pod naslovom Muzika za sinagogu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu (1996., 2002. i 2003.). Članica je Kulturnog društva „Miroslav Šalom Freiberger“ i predavanjima sudjeluje na njegovoj tribini. Za mjesečnik Ha Kol napisala je seriju „Traganja za prošlim“, na tragu istraživanja za navedeni kulturno-povijesni vodič Židovski Zagreb. Od 2010. sudjeluje u radu Šoa Akademije.

Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog novinarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog PEN-a. Godine 1997. i 1998. bila je članica Upravnog odbora Instituta Otvoreno društvo Hrvatska.

Za monografiju Zagrebačka Zelena potkova dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini nagradu „Neven Šegvić“ Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu, za životno djelo nagradu „Radovan Ivančević“ Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2016. godinu te za doprinos u zaštiti kulturne baštine Dubrovnika medalju „Ivo de Natali“ Društva prijatelja dubrovačke starine za 2016. godinu.

Bibliografija

Cjeloviti popis radova možete preuzeti ovdje.

Radovi o Zagrebu

Mjesto Zrinjskog trga u genezi zagrebačke „Zelene potkove“, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 11, 1987., 61-93

Geneza Trga maršala Tita i „Zelena potkova“ u Zagrebu, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture, 14/15, 1988./1989.

Regulatorna osnova Milana Lenucija za dio Zagreba od željesničke pruge do Save iz godine 1907., u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, 1992., 169-197

Britanski trg u Zagrebu, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 17, 1991.

Akademijina palača i njeni trgovi, u: Bulletin Razreda za likovne umjetnosti HAZU, 1994.

Lenuci i „Lenucijeva potkova“, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 18, 1994., 169-185.

Trg Petra Preradovića i Trg Petra Svačića u Zagrebu, geneza dvaju donjogradskih trgova, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 20/21, 1994./1995.

Za obnovu Zagrebačke zelene potkove, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 20, 1996., 169-177

Povijest područja bivše Rudolfove vojarne i Trga Francuske Republike u Zagrebu, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 22/1996., 23/1997.

Zagrebačka sinagoga, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23, 1999., 121-148

Urbanističke zamisli Viktora Kovačića, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24, 2000., 93-112

Obnavljanje Trga N. Š. Zrinskoga u Zagrebu, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 26-27, 2000./2001.

Zagrebu u središtu, Barbat, Zagreb, 2003.

Nadbiskupski/Langov trg: mijene i poništenje, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28, 2004.

Milan lenuci and the Urbanism of Zagreb, Project Zagreb. Transition as Condition, Stratregy, Practice, Harvard University Graduate School of Design, 2007.

Zagrebačke planirane vojarne iz doba Habsburške monarhije, u: Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.

The Tramway and the Urban Development of Zagreb in the Period of Modernisation, Towns and Communication, 1, Leykam international, Zagreb, 2009.

Zagrebačka Zelena potkova: urbani rezervat?, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 31/32, 2007/2008.

Zagreb: grad memorija art, MeandarMedia, Zagreb, 2011.

Sveučilište – trg – grad.Povijest zgrade, u: Zbornik Zgrada Sveučilišta u Zagrebu. Postojanosti mijene, Zagreb, 2014.

Otvorena pitanja o reurbanizaciji bivše tvornice 'Janko Gredelj' i rehabilitaciji industrijske baštine, u: Zbornik 5. međunarodne znanstvene konferencije o industrijskoj baštini, Pro Torpedo, Rijeka, 2014.

Južna promenada – Sjeverna promenada: dva urbanistička zahvata na zagrebačkom Gradecu u doba klasicizma, u: Klasicizam u Hrvatskoj, zbornik radova znanstvenog skupa, Institut za povijesti umjetnosti, 2016.

Aporije obnove Gornjega grada u Zagrebu. Epilog slučaja tzv. Vranicanijeve poljane 1969., u: Portal, Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, 8, 2017.

Zagreb u škarama, UPI 2 M, Zagreb, 2018. (253 str.)

Ostali radovi

Projekt spomenika na Petrovoj gori, Acta architekctonica, Zavod za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, 1981.

Situacija, katalog izložbe Situacija 20. Zagrebačkog salona, 1985. (uvodni tekst)

Antisemitizam Holokaust Antifašizam, Židovska općina Zagreb, Zagreb, 1996. (ur. zbornika)

Obnova Dubrovnika 1979.–1989., Zavod za obnovu Dubrovnika, Dubrovnik, 1988. (reducirano englesko izdanje, 1989.)

Das Kulturgut Kroatiens – Opfereinesbewaffneten Konfliktes, Zbornik Das Kulturerbe im Risiko der Modernität, Beč, 1993. (koncept i ur. zbornika)

Die Denkmäler der sozialistischer Ära in Kroatien, Zbornik Bildersturm in Osteuropa, ICOMOS, Hefte desdeutschen Nationalkomitées XIII, München, 1994.

Bečka škola povijesti umjetnosti, Barbat,Zagreb, 1999. (izbor, prijevod, izbor, bibliografija, kazala)

Branko Silađin – uslojavanje memorije, u: Oris, 19, 2003.

O urbanističkom razvoju gradova kontinentalne hrvatske u XIX. stoljeću, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2004.

Scena u očekivanju protagonista, u: Oris, 53, 2008.

Pod zaštitom Roka, u: Glazba prijelaza, Svečani zbornik za Evu Sedak, Zagreb, 2009.

Židovski Zagreb: kulturnopovijesni vodič, Predstavnik židovske nacionalne manjine grada Zagreba, Židovska općina Zagreb i AGM, Zagreb, 2011., suator: Aleksander Laslo (koncept, izbor vizuane građe, tekstovi, redaktura)

Krajolik za ples. Scenografija Nenada Fabijanića za plesni teatar, u: Zagreb: grad memorija art, 2011.

Nova vrijednost urbane slike Rijeke, u: Oris, 87, 2014.

Sasha Stone vidi više, u: Gordogan, 33-34, 2016.

Gjuro Szabo, O Zagrebu, u: AGM, Zagreb, 2012. (izbor, redakcija, oprema, pogovor)

Društvo prijatelja dubrovačke starine: povijest i rad na spomenicima kulture 1962.–2016., Društvo prijatelja dubrovačke starine, monografija-zbornik, hrvatsko i englesko izdanje, Dubrovnik, 2016. (koncepcija, izbor, redaktura, oprema)

Vida Tućan, monografija, Radionica Otvorena vrata i ULUPUH, Zagreb, 2016.

Improvizacija i arogancija – zagrebački spomenik Holokaustu, u: Gordogan, 35-36, 2017.

Berlinski spomenici Holokaustu, u: Novi Omanut, 1 (138), 2018.

Čovjek i drvo ili kako braniti baštinu, u: Zbornik radova dr. sc. Bruno Šišić dubrovački krajobrazni arhitekt,Dubrovnik, 2018.

Mario Beusan: arhitektura izložbe, u: Mario Beusan: arhitektura izložbe, ULUPUH, Zagreb, 2018.

Izložbe

S.O.S. za baštinu (Akcija: Treći program Radio Zagreba, Institut za povijest umjetnosti, Centar za kulturu Zagreba i časopis „Arhitektura“; teme: Trogir, Zidine Stona, Antički forum Zadra, Salona deserta, Povijesno središte Zagreba; izložbe, emisije, tribine održane 1976. i 1977. godine; organizacija, tekstovi, razgovori)

Izložba dobitnika velike nagrade 14. Zagrebačkog salona, 17. Zagrebački salon, 1982. (koncept, tekst, ur. kataloga)

Retrospektiva „Prijedloga“, 23. Zagrebački salon, Zagreb, 1988. (koncept, tekst, ur. kataloga)

Zagrebačka sinagoga – Rwliquiae reliquiarum, Muzej Mimara, Zagreb, 1996. / Galerija Forum, Zagreb, 1997. (koncept, tekst, ur. kataloga)

Sinagoga i Zagreb, Arheološki muzej, 15. 11.‒10. 12. 2002. (koncept, tekstovi, ur. kataloga)

Radićeva/Duga ulica – povijest i život, ljudi i kuće, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Zagreb, 2014. (izbor, koncept, tekstovi, deplijan)

Društvo – Grad – Ljudi, izložba fotografije Ljube Gamulina prigodom predstavljanja zbornika „Društvo prijatelja dubrovačke starine: povijest i rad na spomenicima kulture 1952.-2016.“, Palača Sponza, Dubrovnik, 2016. / Muzej Mimara, 2017. (koncept, izbor, tekstovi)

Židovi i Zagreb, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2015./Varaždin, Sinagoga, 2018. (koncept, izbor, tekstovi)

Dokumentarni filmovi

Gornjogradske stube, Hrvatska televizija, 1989. (scenarij i tekst)

Zagrebačka sinagoga 1867.‒1942., Hrvatska televizija, 1996. (scenarij i tekst)

Zagrebačka Zelena potkova, Hrvatska televizija, 1998. (scenarij i tekst)

Arhitektura sinagoga, Hrvatska televizija, 2001. (scenarij i tekst)

Blago Svete Kehile zagrebačke, Hrvatska televizija, 2002. (scenarij i tekst)

Urbanističke vizije Viktora Kovačića, Hrvatska televizija, 2002. (secenarij i tekst)