Marija Stagličić
Marija Stagličić je u zvanju višeg znanstvenog suradnika u Institutu za povijest umjetnosti od siječnja 1992. godine, gdje je vodila projekt Povijest naselja. Od 1996. voditeljica istraživačke sekcije Graditeljska baština od 16. do 19. stoljeća te od 2001. Preuzima projekt Graditeljska baština i inventar u Dalmaciji od 16. do 19. Stoljeća. Godine 1999. promaknuta u zvanje znanstvenog savjetnika (drugi izbor 2003. godine).
Bila je gostujući nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zadru te sudjelovala u nastavi poslijediplomskog studija u Dubrovniku i Zagrebu (predavanja o renesansnoj umjetnosti, profanoj baroknoj arhitekturi na zadarskim otocima i baroknom klasicizmu u jadranskoj Hrvatskoj).
Objavila je jednu knjigu, šesnaest znanstvenih radova i šest stručnih članaka.
Područje znanstvenog interesa su arhitektura i slikarstvo od renesanse do kraja 19. stoljeća na području Zadra i Dalmacije.
Bibliografija (izbor)
Knjige
Graditeljstvo u Zadru od 1868.‒1918. (Architecture in Zadar from 1868‒1918), Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, vol. XLII, Zagreb, 1988.
Klasicizam u Zadru, Studije i monografije, knj. 14., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1996.
Znanstveni članci
Zbirka slika zadarskog plemića Jerolima Soppea (oko 1600.‒1669.), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, 1992., 107-113.
Maniristička slika „Bičevanje Krista“ iz crkve Sv. Šimuna u Zadru, u: Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji, 33, 1992., 117-130.
Doprinos radionici Bassana u Dalmaciji, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, zbornik, Rijeka 1993.
Prijeratni sukobi civilne i vojne izgradnje u Zadru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 17, 1993., 20-27.
Prilog poznavanju državne izgradnje u Pagu u 19. st., u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 17/2, 1993., 81-86.
Urbanistički razvoj Zadra od pojave Hrvatskog narodnog preporoda do Prvoga svjetskog rata, u: Zadarska smotra, 56, 1994., 87-92.
Barokna obnova sakralne arhitekture na otoku Ugljanu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 18, 1994., 35-47.
Srušena crkva Sv. Antuna Opata u Zadru – idejna rekonstrukcija, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 19, 1995., 63-67.
Crkva i samostan sv. Marcele u Zadru, u: Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji, 36, 1996., 187-204.
Il classicista Valentino Presani in Dalmazia, ARTE/Documento, 9, 1996., 171-176.
Obnova sakralne arhitekture na otoku Ugljanu u 19. stoljeću, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 21, 1997., 119-125.
Još nešto o samostanu sv. Marcele u Zadru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 22, 1998., 47-51.
Svjetovno graditeljstvo od 16. do 18. stoljeća na Dugom otoku, u: Zadarska smotra, 12, 1999., 203-220.
Neostilska arhitektura u Dalmaciji, Historicizam u Hrvatskoj, katalog, Zagreb, 2000., 231-237; 567-579.
Barokni ljetnikovac obitelji Lantana na otoku Ugljanu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, 2001., 159-164.
Vicenzo Poiret: doprinos slikarstvu prve polovice 19. stoljeća u Zadru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 26, 2002., 125-131.
Povijest povijesti umjetnosti u Dalmaciji u 19. stoljeću, u: Zbornik I. Kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb, 2004., 339-342.
Stručni članci
Juraj Matejev Dalmatinac, u: Zadarska smotra, 6, 1993., 313-315.
Franjo Vranjanin, u: Zadarska smotra, 6, 1993., 316-317.
Lucijan Vranjanin, u: Zadarska smotra, 56, 1994., 271-273.
Vraćajući se Ivekoviću, u: Glasje, 2, Zadar 1994., 138-141.
Razvoj arhitekture i urbanizma u Zadru od pada Mletačke Republike (1797.) do talijanske kapitulacije (1943.), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2001.
Župna crkva sv. Marije u Privlaci, u: Privlaka, Zagreb, 2000., str. 138-146.