Transnacionalne prakse umrežavanja europskih avangardi
Institut za povijest umjetnosti i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organiziraju međunarodnu konferenciju Transnacionalne prakse umrežavanja srednjoeuropskih i jugoistočnoeuropskih avangardi koja će se održati u četvrtak i petak, 23. i 24. listopada 2014. od 11 do 17 sati u Konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2. kat Knjižnice FFZG, Ivana Lučića 3, Zagreb).
-
Nedavna zbivanja u polju proučavanja umjetnosti avangarde definiraju ideju mreže kao središnju figuru i opći, zajednički koncept europske radikalne umjetničke kulture 20. stoljeća (Ørum, 2009). Promatrana istodobno na historijskoj, kao i na konceptualnoj razini, ideja mreže nalazi se i u fokusu ove konferencije koja se bavi transnacionalnim praksama razmjene i komunikacije srednjoeuropskih i jugoistočnoeuropskih avangardi međuratnog razdoblja. Uz radikalne i revolucionarne oblike umjetničkog djelovanja, iz osnove Bürgerove definicije historijske avangarde (P. Bürger, 1974.), tijekom 1920-ih i 1930-ih godina bilježimo u kulturnom prostoru srednje i jugoistočne Europe i brojne primjere stilski i ideološki umjerenijih oblika umjetničke prakse, čiji predstavnici – uz vlastite – participiraju i u transnacionalnim komunikacijskim strukturama avangarde. Putanje njihovih interesa – usmjerene prema Parizu, Berlinu i Moskvi, ali i drugim, regionalnim kulturnim središtima – dodiruju se i preklapaju s trajektorijama komunikacijskih kanala avangarde, ocrtavajući cjelinu transnacionalnih umjetničkih kontakata ovoga razdoblja kao kompleksnu, rizomatsku strukturu uokvirenu primjenom novih komunikacijskih tehnologija. Nedovoljno istražena, ona uključuje aktivnosti umjetničkih grupa, formalnih i neformalnih umjetničkih udruženja i agilnih pojedinaca, kao i različite modele njihova sudjelovanja u procesu prijenosa konceptualnih, formalnih i bihevioralnih obrazaca avangarde s ruba u središte ekonomije likovne scene onoga vremena. Kodirani radikalnim i revolucionarnim umjetničkim praksama u terminima borbe za internacionalizam i nove, moderne identitete, oblici i tehnologije takve transmisije, kao i njihovi lokalni politički okviri, također su nedovoljno poznati i čine važnu skupinu problema što ih ova konferencija kani ispitati. Među temama o kojima će se na njoj raspravljati, posebna pozornost bit će stoga posvećena političkim, tehnološkim i društvenim aspektima strategije umrežavanja jugoistočnoeuropskih avangardi, ulozi umjetničkih časopisa, publikacija i izložaba u procesu razvoja transnacionalnih avangardnih mreža, načinima uključivanja i sudjelovanja umjetnika u sukobima, sporovima i raspravama ključnim u borbi avangarde za modernu, internacionalnu kulturu, relaciji između likovne i avangardnih praksi u ostalim područjima umjetnosti (u kazalištu, književnosti, glazbi, filmu itd.), strategijama prevrednovanja i politizacije tehnologija, terminologija i formalnih rješenja avangarde u popularnoj kulturi 1920-ih i 1930-ih godina, jednako kao i potrebi interdisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa istraživanju fenomena umjetničkih mreža i suradničkih oblika umjetničkih praksi.
Prisustvovanje konferenciji je besplatno.
Konferencija je organizirana u sklopu projekta Pariška likovna scena i hrvatska moderna umjetnost uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Organizatori:
Institute za povijest umjetnosti i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Organizacijski odbor:
Ljiljana Kolešnik
Isabel Wunsche
Ervin Kessler
Lovorka Magaš Bilandžić
Sanja Horvatinčić