Popularizacija znanosti

7. sat: baština

Program popularizacije znanosti 7. sat: Baština provodio se uz odobrenje i financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tematski vezana uz interese učenika, predavanja su se održala u srednjim strukovnim školama, a jednim dijelom su rezultat znanstvenih istraživanja provedenih u sklopu rada na Umjetničkoj topografiji Krapinsko-zagorske županije koju je priredio Institut.

Izvedba programa koordinirana je s Udrugom GOKUL iz Zaboka, a namjenjen je učenicima strukovnih srednjih škola u Krapinsko-­zagorskoj županiji (Zabok, Krapina).

Ciljevi programa
Poticanje vizualne pismenosti i kreativnog razmišljanja kao najznačajnijeg čimbenika intelektualnog razvoja pojedinca i snaženje svijesti o povijesnom i kulturnom identitetu kroz stjecanje novih spoznaja o umjetničkoj baštini regije.

Sagledavanje šireg konteksta lokalne baštine; političke, konfesionalne i kulturološke povijesti u najslavnijem razdoblju Hrvatskog zagorja, kada je ugledno plemstvo intenzivno sudjelovalo u političkom i kulturnom životu sjeverozapadne Hrvatske i kada je nastao najveći broj spomenika sakralne i svjetovne namjene.

Poticanje spoznaje o baštini Krapinsko-zagorske županije i Hrvatskog zagorja općenito, kao snažnoj poveznici s regijama Slovenije i Austrije – Štajerskom i Tirolom.

Ukazivanje na važnost edukacije o baštini i njezinom širem kontekstu kao poticaj uvođenju predmeta Kulturna baština u srednje škole. Iz te namjere proizlazi i naslov predloženog programa, 7. sat: Baština, kao i zamisao da se umjesto putem javnih predavanja u drugim prostorima, sadržaj izloži u školama i kao svojevrstan eksperimentalni nastavni predmet uklopi u redovitu nastavu.

Iako se kroz djelovanje škola u novije vrijeme u regiji sve više potiče interes učenika za kulturnu baštinu, ukazuje se potreba za dodatnim satovima iz baštine, u svijetu, a osobito u manjim regijama već uvriježenim Herritage classes, tijekom kojih se stječu dodatna znanja i potiče svijest o pripadnosti mjestu. Napredak lokalne zajednice jednostavno nije moguć bez konstantne senzibilizacije izravnih baštinika o baštini koja im pripada.

Teme predavanja:
Zabok, Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću

  • Zadatak umjetničkog djela u povijesti katoličke crkve − ukras ili posebna misija?
  • Uloga crteža i grafike u reproduktivnom slikarstvu iz razdoblja baroka
  • Govor baroknih oblika i ornamenata i kako ih čitati
  • Varljiva slika, varljivi prostor − iluzionističko slikarstvo zagorskih crkava
  • Styling plemstva na privatnim i reprezentativnim portretima i modni trendovi u 17. i 18. stoljeću

Krapina, Turistička škola

  • Hodočasništvo i tradicija proštenja na području Krapinsko-zagorske županije kroz stoljeća – što je to bilo drugačije od onoga što sada nazivamo „vjerskim turizmom“?!
  • Dvorci i njihovi vlasnici
  • Trški Vrh, crkva krapinskih građana
  • Belec, zlatna crkva zagorskog plemstva − vrhunska djela štajerskih i tirolskih majstora u srcu Hrvatskog zagorja
  • Virtualni muzej, virtualne izložbe i izložbene staze − održiva mogućnost prezentacije lokalne kulturne baštine na primjeru Muzeja bez granica

Voditeljica provedbenog tima:
dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, izv. prof, znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti