dr. sc. Mirjana Repanić Braun
Biografija
Završila klasičnu gimnaziju Natka Nodila u Splitu. Diplomirala Povijest umjetnosti i Engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirala 1989. (Štafelajno slikarstvo 17. i 18. stoljeća na području Katedralnog i Turopoljskog arhiđakonata) i doktorirala 1999. (Barokno slikarstvo u franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda). Od 1981. do 1983. kustos u Gliptoteci HAZU; od 1983. do 1998. radi u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU na izradi bibliografije za suvremenu likovnu umjetnost i kao asistentica na projektu Kiparstvo i slikarstvo 17. i 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj (voditeljica dr. sc. Doris Baričević). Od 1998. do 2023. zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti, gdje redovito napreduje u zvanjima: znanstveni suradnik 2000., viši znanstveni suradnik 2005., znanstveni savjetnik 2010., znanstveni savjetnik u trajnom zvanju 2019.
Od 2001. do 2006. vodi projekt Likovna umjetnost sjeverne Hrvatske 17.–19. stoljeća u srednjoeuropskome kontekstu (zProjekti MZOS RH), a od 2006. projekt Barok, klasicizam, historicizam u sakralnoj umjetnosti kontinentalne Hrvatske (zProjekti MZOS RH). Od 2014. do 2018. godine suradnica na projektu HRZZ Likovna umjetnost i komunikacija moći u razdoblju ranoga novoga vijeka (1450.–1800.): povijesne hrvatske regije na razmeđi Srednje Europe i Mediterana (voditelj dr. sc. Milan Pelc). Godine 2014. realizira program popularizacije znanosti 7. sat: Baština (Ministarstvo kulture RH). Od 2019. do 2023. vodi projekt ustanove Korpus baroknog zidnog slikarstva i štuko dekoracije u Hrvatskoj. Od 2005. godine do danas sudjeluje u međunarodnim projektima Baroque Ceiling Painting in Central Europe i Museum with no Fronteers, Discover Baroque Art.
Dodijeljene su joj tri stipendije Ministarstva znanosti i Agencije za mobilnost i programe Europske unije u Budimpešti i Pečuhu (Magyar Nemzeti Galeria, Balassi Institute: Magyar Tudományos Akadémia, Művészettörténeti Intéze); studijski boravci u Firenzi (Kunsthistorisches Institut), Beču (Akademie der bildenden Künste), Münchenu (Zentralinstitut für Kunstgeschichte), Grazu i Insbrucku.
Osim u znanstvenim i drugim publikacijama, rezultate istraživanja iznosi na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, od kojih se mogu istaknuti Baroque Ceiling Painting: Theory & Praxis (Litomyšl, 2022.), The Role of Religious Confraternities in Medieval and Early Modern Art (Ljubljana, 2017.), Die barocken Pfarrkirchen und ihre Dekoration: Ein neues Feld der Forschung (Beč, 2017.), Representing the Habsburg-Lorraine Dynasty (Beč, 2015.), Identity, Power and Representation: Nationalisms in Art (Barcelona, 2014.), Barocke Kunst und Kultur im Donauraum (Passau – Linz, 2012.), Kongres CIHA-e (Budimpešta, 2007.), Maulbertsch in Langenargen (Langenargen, 2006.).
U naslovnom je nastavnom zvanju izvanrednog profesora. Od 2007. do 2015. nositeljica je izbornog kolegija Barokna likovna umjetnost kontinentalne Hrvatske u srednjoeuropskom kontekstu na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu; od 2007. do 2010. nositeljica kolegija Umjetnost II (renesansa i barok) na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. U sklopu doktorskih studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu mentorica je i povremena honorarna predavačica.
Godine 2011. dobiva nagradu HAZU i nagradu Radovan Ivančević DPUH za knjigu Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu; 2020. Povelju DPUH za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti za 2019. godinu; 2021. Povelju uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca za monografiju Spomenik Svetog Trojstva u Osijeku.
Od 2004. do 2019. glavna je i izvršna urednica časopisa Radovi Instituta za povijest umjetnosti, a od 2011. do 2018. godine predsjednica Znanstvenog vijeća IPU. Članica je Povjerenstva za kulturna dobra Požeške biskupije od njegova osnutka; od 2019. do 2021. članica Matičnog odbora za polja povijesti, povijesti umjetnosti, znanosti o umjetnosti, arheologije, etnologije i antropologije; od 2019. članica je Hrvatsko-Slovačkog odbora za humanističke znanosti; od 2021. članica Povjerenstva za praćenje složenih konzervatorsko restauratorskih radova na zidnom slikarstvu; od 2022. članica uredništva časopisa Belvedere Research Journal.
Područja istraživanja: barokna umjetnost sjeverne Hrvatske u srednjoeuropskom kontekstu, pitanja autorstva, stila i tematike baroknog slikarstva, štuko-dekoracije i baroknog kiparstva u kamenu.
Bibliografija (izbor)
Knjige
Senser [Paulus Antonius Senser (1716–1758) barokk festő cimű], Zsuzsanna Korhecz Papp (koautorica), Subotica: Gradski muzej Subotica, 2020. (katalog izložbe)
Spomenik Svetoga Trojstva u Osijeku, Mario Braun (koautor), Zagreb-Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 2020.
Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu, Katarina Horvat-Levaj, Doris Baričević (koautorice), Institut za povijest umjetnost, Zagreb, 2011.
Paulus Antonius Senser (1716.‒1758.) Prvi barokni slikar u Osijeku, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek, 2008. (katalog izložbe)
Majstor HGG slikar plastične monumentalnosti, Blaženka First (koautorica), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb ‒ Narodna galerija, Ljubljana, 2005. (katalog izložbe)
Crkva sveta tri kralja u Kominu, Martina Strugar, Mladen Houška (koautoriI, Matica hrvatska, ogranak Sveti Ivan Zelina, 2005.
Barokno slikarstvo u Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda, Institut za povijest umjetnosti, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 2004.
Poglavlja u knjigama
Franjevci i poslijetridentska ikonografija, u: Trident u Hrvatskoj: vizualizacije tridentskog programa u likovnoj baštini, Sanja Cvetnić, Danko Šourek, Tanja Trška, (ur.), Zagreb: FF press, 2022., 236‒280.
Barokne slike, u: Požeška katedrala, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Zagreb: Požeška biskupija, Institut za povijest umjetnosti, ArTresor naklada, 2022., 149‒191.
Likovna ostavština lepoglavskih pavlina, u: Lepoglava, Spomenka Težak, Darko Gorenak (ur.), Varaždin: GODAR d.o.o., 2022., 56‒83.
Zbirka sakralne umjetnosti, u: Dijecezanski muzej u Požegi i Riznica Požeške katedrale, drugo dopunjeno izdanje, Biserka Rauter Planćić, Ivica Žuljević (ur.), Požega: Požeška biskupija, 2022., 43‒106.
Caspar Franz Sambach’s painting on the high altar of the Cathedral of St Theresa of Avila in Požega, u: Mens acris in corpore commodo : zbornik povodom sedamdesetog rođendana Ivana Matejčića, Marijan Bradanović, Miljenko Jurković (ur.), Zagreb ; Motovun: International Research Center for Late Antiquity and the Middle Ages, 2021., 439‒452.
Sveti Jeronim u baroknom slikarstvu i štuko dekoraciji sjeverozapadne Hrvatske, u: Sveti Jeronim kroz vjekove Kult i spomenici - Saint Jerome Through the Ages Cult and Monuments, Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb ; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021., 359‒391.
Znanstveni radovi u časopisima i zbornicima
The Baroque Artistic Legacy of Confraternities in the Croatian Franciscan Province of Sts. Cyril and Methodius, u: Acta historiae artis Slovenica 23 (2018.), 217–232.
Representation of the Habsburgs in Croatian Historical Lands - Public Spaces and Religious Art as Political Tools, u: Die Repräsentation der Habsburg-Lothringischen Dynastie in Musik, visuellen Medien und Architektur / Representing the Habsburg-Lorraine Dynasty in Music, Visual Media and Architecture, Werner Telesko (ur.), Bohlau Verlag Wien Koln Weimar, Beč, 2017., 327–345.
Prilog poznavanju slikanih prikaza Blažene Djevice Marije u Kutini i Kloštar-Ivaniću, u: Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije, Valerija Nedjeljka Kovač (ur.), Kršćanska sadašnjost – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017., 345–364.
Prilog istraživanju pasionskih tema u Hrvatskom zagorju, s osobitim naglaskom na baroknim zidnim slikama u župnoj crkvi sv. Martina u Donjoj Voći, u: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture : pasionska baština kajkavskih krajeva, 11. zbornik Pasionske baštine, Jozo Čikeš (ur.), Marija Bistrica, 2016., 382–395.
Pitanje stila u zidnom slikarstvu nakon 1750. na odabranim primjerima, u: Klasicizam u Hrvatskoj, Irena Kraševac (ur.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2016., 265–281.
Hoc protegente secura stat inclita urbs Esseck. On the Commission Circumstances and Authorship of the Plague Column in Osijek, u: Acta historiae artis Slovenica 20 (2015.), 139–154.
Oltar sv. Wolfganga u Vukovoju, Ksenija Škarić, Martina Wolff Zubović (koautorice), u: Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda Portal, 4 (2013.), 107–121.
Očuvana kulturno-povijesna baština, u: Grad Ivanić-Grad, Alojz Jembrih, Palma Klun-Posavec (ur.), Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad, Grad Ivanić-Grad, 2012., 50–56.
Prilog istraživanju baroknog slikarstva u Hrvatskoj − zidne slike u Višnjici i Koprivničkom Ivancu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 36 (2012.), 141–152.
Prilog istraživanju zidnih slika u dvorcu Brezovica, u: Peristil, Zbornik radova posvećen 100-oj obljetnici rođenja akademkinje Anđele Horvat, Irena Kraševac (ur.), Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 2011., 161–166.
Barokno slikarstvo u sjevernoj Hrvatskoj, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici, Petar Prelog, Milan Pelc, Tonko Maroević, Vladimir Goss (ur.), Institut za povijest umjetnost ‒ Školska knjiga, Zagreb, 2010., 289–319.
Prilog istraživanju opusa štukatera Antona Josepha Quadrija, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 33 (2009.), 145–162 (članak, znanstveni).
Barokno slikarstvo, u: Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije, Božo Biškupić (ur.), Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., 381–389.
18th Century Painting and Sculpture in Northern Croatia in the Context of Central European Art − Surpassing the Boundaries, u: Acta Historiae Artium, XLIX (2008.), 337–350.
Paulus Antonius Senser (1716−1758) Festő és köre, u: Művészettörténeti értesítő, 57 (2008.), 2 (2008.), 313–326.
Sakralno slikarstvo od 17. do 19. stoljeća, u: Umjetnička topografija Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija, Ivanka Reberski (ur.), Institut za povijest umjetnosti ‒ Školska knjiga, Zagreb, 2008., 50–57.
Josephs Traum von Franz Anton Maulbertsch im Schloss Gornja Bistra, u: Franz Anton Maulbertsch und Mitteleuropa ‒ Festschrift zum 30-jahrigen Bestehen des Museums Langenargen, Hindelang, Eduard, Lubomir Slaviček (ur.), Museum Langenargen am Bodensee, Filozoficka fakulta Masarykovy univerzity, Seminar dejin umeni, Brno, 2007., 96–101.
Franciscus Weittenhiller ‒ novo ime kasnobaroknog zidnog slikarstva u sjevernoj Hrvatskoj, u: U služenju Božjemu narodu, Josip Baričević (ur.), Biskupski ordinarijat, Požega, 2007., 790–796.
Pet postaja sakralne umjetnosti, u: Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije , Goranka Horjan (ur.), Krapinsko-zagorska županija, Zagreb, 2007., 138–151.
Zidne slike u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana u Kuzmincu ‒ Prilog određivanju njihova autorstva, u: Vis Imaginis ‒ Baročno slikarstvo in grafika, Barbara Murovec (ur.), ZRC SAZU, Ljubljana, 2006., 291–315.
17th Century Painting in North Croatia, u: Acta historiae artis Slovenica, II (2006.), 17–29.
Djela bečkog slikara Antona Herzoga u Valpovu i Vukovaru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28 (2004.), 176–187.
Sedam darova Duha Svetoga − Zidne slike u Kominu prema predlošcima Johanna Georga Bergmüllera, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27 (2003.), 197–206.
Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 26 (2002.), 98–108.
Autor zidnih slika u crkvi sv. Ivana na Novoj Vesi − Lerchinger ili Archer?, u: Acta historiae artis Slovenica, 7 (2002.), 107–122.
Paulus Antonius Senser − osječki slikar ili slikar iz Pečuha?, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24 (2000.), 165–170.
Franciscus Falconer Pictor Budensis − Ein spätbarocker Maler sakraler Thematik und seine Tätigkeit in Kroatien, u: Müvészettörténeti értesítö, XLIX (2000.), 3-4, 157–166.
Prilog opusu slikara Hansa Georga Geigerfelda i njegove radionice, u: Acta Historiae artis Slovenica, 4 (1999.), 59–74.
Silazak Duha Svetoga Kremser Schmidta u kapucinskoj crkvi Sv. Jakova u Osijeku, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23 (1999.), 117–120.
Prilog opusu varaždinskog slikara Blasiusa Gruebera, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 22 (1998.), 96–107.