Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet

Cijena: 18,58 €

Recenzenti
Frano Dulibić
Tonko Maroević

Lektura i korektura
Ivana Majer

Kazalo imena
Sanja Sekelj

Grafički dizajn
Mario Aničić

Skeniranje
Paolo Mofardin

Reprodukcijska fotografija
Mario Aničić,
repro_ured, Zagreb

Tisak
Tiskara Zelina d. o. o., Sveti Ivan Zelina, Zagreb, studeni 2018.

Naklada
400 primjeraka

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 49

Materijalni opis
331 str.; ilustr. u boji; izvori, literatura, kazalo

ISBN: 978-953-7875-49-7

-

Monografija „Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet“ autora Petra Preloga sintezno je i problemski utemeljeno djelo koje u središte pozornosti postavlja one dijelove hrvatske umjetničke produkcije od kraja 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata kojima je jedan od primarnih ciljeva bio utjecati na stvaranje, definiranje ili promjenu nacionalnoga identitetskog kompleksa. Potreba za pronalaženjem specifičnih obilježja – sadržajnih, tematskih ili stilskih – u povijesti hrvatske umjetnosti uvijek se pojavljivala kao izravan produkt društvenog i kulturnog razvitka, ali i složenih političkih previranja. Pritom je važnu ulogu imao položaj Hrvatske unutar multinacionalnih državnih zajednica kojima je pripadala: Austro-Ugarske Monarhije i međuratne jugoslavenske državne zajednice. Također, zaokupljenost hrvatske moderne umjetnosti nacionalnim obilježjima bila je dobrim dijelom i reakcija na vlastitu rubnu situaciju kojom je ona određena prvenstveno kao primatelj, a ne samostalni kreator temeljnih umjetničkih obilježja i usmjerenja. Zahvaljujući sve bržem protoku informacija postalo je, naime, evidentno da je opći profil nacionalne umjetnosti – kao što je, naposljetku, to bio slučaj i u proteklim stoljećima – ovisio ponajviše o inozemnim utjecajima; u konkretnom slučaju bila je riječ o dominantnim međunarodnim artikulacijama likovnog moderniteta. Izravna reakcija hrvatskih umjetnika na takvo stanje, a u skladu sa složenom društvenom situacijom, nije izostala.

Temeljena na autorovu dubokom i slojevitom uvidu u građu te komparativnu inozemnu i domaću literaturu, ova monografija donosi minucioznu analizu aktivnog sudjelovanja hrvatskih umjetnika u oblikovanju hrvatskoga modernog nacionalnog identiteta. Identificirane su ključne dionice toga odnosa, određeni su njegovi najvažniji protagonisti (od Izidora Kršnjavoga i Ivana Meštrovića do Ljube Babića i Krste Hegedušića) te su analizirana tumačenja i pronosi njegovih pratitelja u likovnoj kritici (Antun Gustav Matoš, Kosta Strajnić, Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža). Pritom autor zorno pokazuje koliko je i na kojim razinama upravo transnacionalni diskurs umjetničkog moderniteta penetrirao u načine artikulacije prinosa nacionalnom identitetu. Takav pristup donosi tumačenje povijesti pojedinih hrvatskih umjetničkih udruženja i skupina – primjerice Društva Medulić ili Udruženja umjetnika Zemlja – te idejnih platformi na kojima se temeljilo njihovo djelovanje. Unutar pojedinih poglavlja naglašeni su metodološki aspekti s kojih se u proteklih više od pola stoljeća pristupalo odabranim problemima, pa su neki dijelovi teksta tumačenje važnih dionica povijesti nacionalne povijesti umjetnosti. Osnovna autorova teza, koja se provlači svim poglavljima monografije, jest ona koja pokazuje da se kompleks kulturnoga nacionalizma – kojemu težnja za umjetničkim prinosom nacionalnom identitetu svakako pripada – nužno ne suprotstavlja progresivnim tendencijama moderne umjetnosti, odnosno da je kulturni nacionalizam u hrvatskoj modernoj umjetnosti posjedovao važnu modernizacijsku komponentu, čime se potvrđuje pripadnost hrvatske umjetnosti srednjoeuropskom kulturnom krugu.

-

Sadržaj

9
1. Uvod: od geografije umjetnosti do nacionalnog identiteta

21
2. Moderna umjetnost i nacionalni identitet

38
3. Prolog: historijsko slikarstvo i idealizacija krajolika

57
4. Izidor Kršnjavi kao oblikovatelj nacionalnog identiteta i počeci hrvatske moderne umjetnosti

77
5. Na ruševinama Monarhije: moderna umjetnost i jugoslavenska ideja

80
5. 1. Ususret novom nacionalnom identitetu: Lada i Društvo Medulić

101
5. 2. Identitetski imaginarij Ivana Meštrovića

141
6. Identitetski aspekti modernih i avangardnih tendencija nakon Prvoga svjetskog rata

145
6. 1. Proljetni salon: umjereni modernizam na djelu

163
6. 2. Zenit: Barbarogenij kao identitetski ideal

173
7. Strategija oblikovanja „našeg izraza“: umjetnost i nacionalni identitet u djelu Ljube Babića

213
8. Krsto Hegedušić, Udruženje umjetnika Zemlja i nacionalni likovni izraz

274
8. 1. Uloga Miroslava Krleže

287
8. 2. Slučaj Grosz

294
9. Zaključak

300
O autoru

303
Bibliografija

322
Kazalo imena

327
Popis reprodukcija

-

„Petar Prelog se u knjizi 'Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet' poduhvatio kompleksnog zadatka svojevrsne sinteze poetičkih i idejnih – pa, dakle, i političkih – pretpostavki likovnog stvaralaštva u našoj sredini, odnosno razmatranja endogenih i egzogenih silnica što su djelovale na formiranje hrvatskih umjetnika. Svjestan kompleksnosti i višeznačnosti postavljenog zadatka (odnosno samog pitanja o potrebi i mogućnosti stvaranja neke nacionalno diferencirane dionice u sve kozmopolitskijim i globalističkim okolnostima), Prelog je najprije postavio čvrste teorijske premise i pronašao odgovarajuće paralelizme u inim kulturalnim uvjetima, a zatim je razložno na povijesnu apscisu postavio zemljopisnu ordinatu. Naime, ideji linearnog progresa i koncentričnog širenja suprotstavio je shvaćanje relativnosti aktualiteta i policentričnih poticaja, donekle u suglasju s iskustvima postkolonijalne kritike. A pritom je čitavo vrijeme također imao u vidu i svojevrstan paradoks o neraskidivosti kozmopolitskih (internacionalnih) i regionalnih (nacionalnih) tendencija. Uvažavajući mnoge tekovine novije hrvatske povijesti umjetnosti, posebno karamanovske kategorije 'periferne strukture' (i njihove modifikacije), autor ide metodično od razdoblja do razdoblja, da bi ispitao fenomen umjetničkog prinosa nacionalnom identitetu u svojim vrlo različitim pojavnostima. (…) Petar Prelog znalački je i duboko ukazao na pretenzije i ambicije većine protagonista hrvatske moderne umjetnosti, no i na ograničenja i zablude mnogih nosilaca militantnih ideja. U svakom slučaju, pronašao je adekvatan teorijski okvir i hermeneutički ključ, a pozitivistički je građu suvereno sredio te zatim vrlo originalno i mjerodavno interpretirao.“ (Iz recenzije akademika Tonka Maroevića)

„Čitajući Prelogovu sustavnu kronologiju i interpretaciju događanja koja su odredila put formiranja i transformiranja elemenata umjetničkog doprinosa nacionalnom identitetu, težina i kompleksnost te problematike postaje razumljivija i jasnija. Problem stvaranja likovnih komponenti nacionalnog identiteta komplicirano je sažeto prikazati i interpretirati, jer je svaka karika u tom složenom lancu zbivanja u prostoru i vremenu jednako važna. Prelog je sve te karike sustavno nanizao i na jasan način prezentirao njihove protagoniste, djela i karakteristike. Stoga ova knjiga može biti zanimljiva širokoj kao i stručnoj publici, a istodobno može biti primijenjena kao udžbenik za studije koji izučavaju problematiku nacionalnog identiteta. Osim toga, pred nama je znanstveno utemeljeno djelo koje je pisano da bude i zanimljivo za generacije koje dolaze.“ (Iz recenzije prof. dr. sc. Frane Dulibića)

-
Objavljivanje knjige potpomognuto je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Cijena: 18,58 €