Stota godišnjica rođenja Milana Preloga

Institut za povijest umjetnosti i Muzej za umjetnost i obrt sa zadovoljstvom Vas pozivaju na obilježavanje stote godišnjice rođenja povjesničara umjetnosti Milana Preloga (1919.–1988.) koja će se održati u Muzeju za umjetnost i obrt, Trg Republike Hrvatske 10, u srijedu, 19. lipnja 2019. godine, u 13 sati.

O Milanu Prelogu će govoriti:

akademkinja Željka Čorak
akademik Igor Fisković
akademik Tonko Maroević
Zlatko Uzelac
dr. sc. Katarina Horvat Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti

Veselimo se Vašem dolasku!

-
Povjesničar umjetnosti Milan Prelog (Osijek, 19. VI. 1919. – Zagreb, 25. VIII. 1988.) bio je sveučilišni profesor (1948.–1984.), direktor Konzervatorskog zavoda Hrvatske (1951.–1953.), suutemeljitelj i predstojnik (1972.–1980.) Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1951. godine tezom „Prilog analizi razvoja srednjovjekovne umjetnosti u Dalmaciji“. Kao profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti reorganizirao je kolegij Opća povijest umjetnosti srednjega vijeka, uveo u nastavu predmete Ikonografija, Teorija likovnih umjetnosti, Povijest urbanizma i Povijest naselja te formirao generacije povjesničara umjetnosti, istraživača, konzervatora, muzealaca i prostornih planera.

Na Institutu za povijest umjetnosti što ga je s Grgom Gamulinom 1961. godine osnovao pri Filozofskom fakultetu vodio je i organizirao znanstvena istraživanja hrvatske srednjovjekovne umjetnosti i povijesnih urbanih aglomeracija na jadranskoj obali, od sjeverne Istre do Dubrovnika. Razvio je metodu dokumentarne obrade arhitektonsko-urbanističkih cjelina te postavio temelje suvremenoj interdisciplinarnoj analizi, valorizaciji i interpretaciji razvoja povijesnih naselja. Praktična primjena Prelogovih znanstvenih metoda i rezultata istraživanja graditeljskog nasljeđa na Jadranu dolazi do punog izražaja već šezdesetih godina 20. stoljeća, kada, sam i s ekipama Instituta, počinje aktivno sudjelovati u zaštiti i prostornom uređenju tog područja, posebice izradi regionalnih i prostornih planova. U radu na zaštiti spomenika i prostornom planiranju ostvario je sintezu znanosti i prakse. Od 1981. u Institutu je vodio znanstvenoistraživački projekt „Istraživanje umjetničke baštine SRH“, u sklopu kojega inicira i koordinira rad na umjetničkoj topografiji Hrvatske.

Kao teoretičar postavio je neke od osnovnih temelja moderne povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Istraživao je razdoblje od kasne antike do renesanse, poglavito odnos antike i romanike, povijest urbanizma, probleme regionalnoga planiranja i zaštite spomeničke baštine, osobito urbanih aglomeracija. U interpretaciju predromaničke umjetnosti uveo je dinamički kriterij (pasivna i aktivna negacija antike), u proučavanju povijesnih naselja razvio je pristup iz regionalnoga mjerila, a u raščlambi suvremenog urbanizma kritičku sociološku metodu.

Milan Prelog autor je knjigā Između antike i romanike, prilog analizi historijskog položaja ‘predromaničke’ arhitekure u Dalmaciji (1954.), Poreč, grad i spomenici (1957.), Vojin Bakić (1958.), Mozaici Poreča (1959.), Prostor Vrijeme (1973.), Romanika (1984.) i Eufrazijeva bazilika u Poreču (1986.), te kraćih znanstvenih tekstova i studija „Pregled razvoja umjetnosti u Hrvatskoj“ (1959.), „Dalmatinski opus Bonina da Milano” (1961.), „Cres, građevni razvoj jednog malog, starog grada“ (1963.), „Problem valorizacije u povijesti umjetnosti naše zemlje“ (1967.), „Ambijent, vrijeme i misao. Prostorno planiranje i kulturna baština jadranske obale“ (1967.), „Jadranska obala: prostor i vrijeme“ (1967.), „Grad kao umjetničko djelo“ (1969.), „Pred umjetničkom baštinom Istre“ (1969.), „Dubrovački statut i izgradnja grada“ (1971.), „Umjetnička baština Hrvatske“ (1972.), „Urbanistički razvoj Dubrovnika“ (1978.) i „Dubrovnik: prostor i vrijeme“ (1987.).

-
Kontakt: Katarina Horvat-Levaj