Za obnovu Zagreba

Aktivnosti Instituta u obnovi Zagreba

Tijekom šest desetljeća svojega djelovanja (1961.–2021.) Institut za povijest umjetnosti kao krovna znanstvena institucija za istraživanje nacionalne povijesnoumjetničke baštine od antike do suvremene umjetnosti, posebnu je pozornost posvetio istraživanju Zagreba. Imajući ujedno iskustvo na istraživanju i revitalizaciji drugih urbanih cjelina, poput obnove Dubrovnika nakon potresa 1979., Institut se uključio u obnovu Zagreba odmah nakon potresa 22. ožujka 2020. godine.

Angažman je višestruki, od dokumentiranja razorene graditeljske baštine (arhitektonsko i fotografsko snimanje), preko savjetodavne uloge (članstvo u Stručnom savjetu ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, članstvo u Povjerenstvu za konstrukcijsku obnovu Ministarstva kulture i medija RH, konzultatntska suradnja s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode), do izrade konzervatorskih elaborata.

Stručnjaci Instituta uključeni su i u multidisciplinarni Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Zagreba, koji vodi Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. Program je uvršten u Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-Zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-Moslavačke županije i Karlovačke županije (NN 102/20, 10/21, 117/21; čl. 12), a Institut za povijest umjetnosti preuzeo je izradu konzervatorskog modela obnove.

U okviru spomenutog Programa, kao pilot-projekt izrađen je model za Blok 19 (između Ilice, Frankopanske, Dalmatinske i Medulićeve ulice), a u tijeku je istraživanje dvaju oglednih blokova na Gornjem gradu (između Trga svetog Marka, Ćirilometodske, Vitezovićeve, Habdelićeve i Kamenite ulice) i Kaptolu (Opatovina).

Konzervatorski elaborati proizašli iz navedenog rada imaju s jedne strane karakter temeljnih dokumenata za obnovu pojedinačnih zaštićenih kulturnih dobara i vrijednih građevina unutar povijesne jezgre, a s druge strane predstavljaju stručno-znanstvene knjige o graditeljskoj baštini Zagreba.

Konzervatorski elaborati objavljeni su kao recenzirana mrežna izdanja Instituta za povijest umjetnosti, dostupna u otvorenom pristupu ovdje.

Resursi dostupni u Institutu za povijest umjetnosti

Fototeka i planoteka

U planotečnom i fototečnom fondu Instituta pohranjena je raznovrsna građa o graditeljskoj i kulturnoj baštini Zagreba i okolice (preko 5000 zapisa).

Elaborati i studije

Institut u okviru zbirke Elaborata i konzervatorskih studija raspolaže s preko 50 studija o Gradu Zagrebu koje se odnose na urbanističke, arhitektonske, povijesne i sociološko-demografske aspekte razvoja grada.

Knjižnica

Putem online kataloga knjižnice moguće je pretražiti preko 6000 referentnih predmetnih jedinica za Zagreb.

Arhivi

Za teme povijesti umjetnosti, arhitekture i urbanizma Zagreba referentni izvori okupljeni su u osobnim arhivskim fondovima:

• Donacija Bela Auer
• Fotoarhiv Branko Balić
• Arhiv Ana Deanović
• Arhiv Žarko Domljan
• Fotoarhiv Nenad Gattin
• Donacija Radovan Ivančević
• Arhiv Aleksander Laslo
• Donacija Olga Maruševski
• Arhiv Stjepan Planić

Publikacije Instituta

• Ivo Maroević, O Zagrebu usput i s razlogom: izbor tekstova o zagrebačkoj arhitekturi i urbanizmu (1970.–2005.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
• Ivo Maroević, Kronika zagrebačke arhitekture 1981.‒1991., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2002.
• Željka Čorak, U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata, Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest umjetnosti – Društvo povjesničara umjetnosti, 1981.
• Darja Radović Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern architecture in Croatia 1930's, Školska knjiga – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
• Vladimir Magić, Milan Pelc, Mirna Abaffy, Cimelia Metropolitana. Povijest i knjižno blago Knjižnice Zagrebačke nadbiskupije, Institut za povijest umjetnosti – Prvostolni kaptol zagrebački, Zagreb, 2016.
• Katarina Horvat-Levaj, Doris Baričević, Mirjana Repanić-Braun, Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, 2011.
• Ana Deanović, Biskupska kapela sv. Stjepana Prvomučenika u Zagrebu – spomenik slikarstva XIV. stoljeća / Bishop’s Chapel of St. Stephen Protomartyr in Zagreb: a monument of the 14th century painting, Institut za povijest umjetnosti – Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995.
• Darja Radović Mahečić, Slavko Löwy: sustvaratelj hrvatske moderne arhitekture tridesetih godina, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – Horetzky, Zagreb, 1999.
• Lelja Dobronić, Renesansa u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1994.
• Antoaneta Pasinović, Izazov mišljenja o prostornom jedinstvu, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2001.
• Olga Maruševski, Iso Kršnjavi kao graditelj – izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih spomenika u Hrvatskoj, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2010.
• Ivana Mance, Zlatko Matijević (ur.), Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, Institut za povijest umjetnosti – Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2015.
• Milan Pelc (ur.) et al., Baština u fokusu – 50 godina Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu (1961.–2011.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2011.
• Milan Pelc (gl. ur.), Vladimir P. Goss, Tonko Maroević, Petar Prelog (ur.), Hrvatska umjetnost – povijest i spomenici, Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb 2010.

Radovi Instituta za povijest umjetnosti

Članci o zagrebačkoj arhitektonskoj baštini

• Željka Čorak, Trnje: korekcija kao projekcija, Radovi IPU, 8/1984., 55–61.
• Đurđica Cvitanović, Graditelj Hans Alberchtal, Radovi IPU, 8/1984., 63–71.
• Eugen Franković, Urbanističko planiranje Zagreba od 1945. do 1985., Radovi IPU, 9/1985., 85–87.
• Miljenka Fischer, Neke primjedbe o oblikovnim značajkama nove izgradnje u južnom Zagrebu, Radovi IPU, 9/1985., 88–90.
• Snješka Knežević, Mjesto Zrinjskog trga u genezi „zelene potkove“, Radovi IPU, 11/1987., 61–93.
• Ivo Maroević, Prijedlog za tipologiju stambene arhitekture u Zagrebu u drugoj polovni 19. stoljeća, Radovi IPU, 11/1987., 165–185.
• Vladimir Bedenko, Prilog poznavanju zagrebačkog podgrađa u 15. stoljeću, Radovi IPU, 12-13/1988-1989., 175–185.
• Sandra Križić Roban, Prilog tipologiji stambene arhitekture 17. i 18. stoljeća u Zagrebu, Radovi IPU, 16/1992., 115–123.
• Snješka Knežević, Regulatorna osnova Milana Lenucija za dio Zagreba od željezničke pruge do rijeke Save iz 1907., Radovi IPU, 16/1992., 169–197.
• Darja Radović, Željeznička kolonija u Maksimiru u kontekstu radničkih naselja nastalih u Zagrebu između dva svjetska rata, Radovi IPU, 16/1992., 199–215.
• Ivo Maroević, Zagrebačka arhitektura osamdesetih godina, Radovi IPU, 16/1992., 235–252.
• Darja Radović, Socijalno stanovanje međuratnog Zagreba, Radovi IPU, 17/2, 1993., 141–155.
• Jasna Galjer, 20. stoljeće na zagrebačkom Gornjem gradu: izmedu projekta i realizacije, Radovi IPU, 19/1995., 133‒141.
• Željka Čorak, Obnova kipova na zagrebačkoj katedrali: Josip Beyer rukom Vladimira Herljevića, Radovi IPU, 20/1996., 159–165.
• Snješka Knežević, Za obnovu zagrebačke Zelene potkove, Radovi IPU, 20/1996., 167–177.
• Sandra Križić Roban, Stanovi zagrebačkih kanonika – od zajedničkog stanovanja do kurije Ivana Znike, Radovi IPU, 21/1997., 101–109.
• Snješka Knežević, Zagrebačka sinagoga, Radovi IPU, 23/1999., 121–148.
• Darja Radović Mahečić, Prilog poznavanju opusa Kune Waidmanna, Radovi IPU, 23/1999., 163–176.
• Snješka Knežević, Urbanističke zamisli Viktora Kovačića, Radovi IPU, 24/2000., 93–112.
• Radovan Ivančević, Strukturalna analiza portala Sv. Marka u Zagrebu, Radovi IPU, 25/2001., 75–80.
• Sandra Križić Roban, Dvije nerealizirane parcelacije u Zagrebu između dva svjetska rata – Vinovrh i Kulmerovo, Radovi IPU, 26/2002., 192–205.
• Sandra Križić Roban, Tragovi neizgrađenog – Petrovićev projekt za zagrebačko Rebro, Radovi IPU, 27/2003., 265–269.
• Snješka Knežević, Nadbiskupijski / Langov trg: mijene i poništenje, Radovi IPU, 28/2004., 350–269.
• Dragan Damjanović, Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, Radovi IPU, 29/2005., 256–276.
• Darja Radović Mahečić, Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda, Radovi IPU, 30/2006., 241–264.
• Marina Bagarić, Sanatorij u Klaićevoj ulici u Zagrebu – djelo arhitekta Ignjata Fischera, Radovi IPU, 30/2006., 265–280.
• Ivana Haničar Buljan, Prilog za biografiju arhitekta Zvonimira Kavurića (1901.–1944.), Radovi IPU, 30/2006., 281–297.
• Katarina Horvat-Levaj, Ranobarokno pročelje crkve sv. Katarine u Zagrebu – nedovršeni projekt s dva zvonika, Radovi IPU, 31/2007., 91–110.
• Irena Kraševac, Dragutin Morak – zanemareni kipar našeg 19. stoljeća, Radovi IPU, 31/2007., 221–240. (arhitektonska plastika)
• Darja Radović Mahečić, Pohvala konstrukciji – uz 70-godišnjicu francuskog paviljona u Zagrebačkom zboru, Radovi IPU, 31/2007., 297–312.
• Katarina Horvat-Levaj, Herman Bollé i crkva sv. Katarine u Zagrebu – korekcija jedne tradicionalne atribucije, Radovi IPU, 32/2008., 237–250.
• Hela Vukadin Doronjga, Projekt oficirskog doma Vladimira Turine u Zagrebu iz 1937., Radovi IPU, 32/2008., 305–318.
• Viki Jakaša Borić, Nacrti Aleksandra Brdarića za plaču u Opatičkoj 10, Radovi IPU, 33/2009., 207–216.
• Zlatko Jurić – Martina Strugar, Karlo Vajda i Vjekoslav Bastl – detaljna regulacijska osnova arhitektonskog projekta tržnice Dolac u Zagrebu, Radovi IPU, 33/2009., 307–318.
• Darja Radović Mahečić, Graditeljska obitelj Carnelutti (1879.–1947.), Radovi IPU, 33/2009., 219–336.
• Dragan Damjanović, Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880., Radovi IPU, 34/2010., 131–148.
• Marina Bagarić, Arhitektura Zagrebačkog zbora od 1910. do 1935., Radovi IPU, 34/2010., 165–180.
• Dragan Damjanović, Obnova kompleksa zagrebačkog nadbiskupskog dvora 1879.–1882., Radovi IPU, 35/2011., 195–206.
• Marina Bagarić, Arhitekt Otto von Hofer i plemićka obitelj Vranyczany-Dobrinović, Radovi IPU, 37/2013., 145–158.
• Dragan Damjanović-Iskra Iveljić, Arhitektonski atelijer Fellner & Helmer i obitelj Pongratz, Radovi IPU, 39/2015., 121–134.

Preporučeni online resursi

• Fond za obnovu – Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije
• https://obnovi-zg.uha.hr – stručna platforma za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima (u izradi)
• Popis i galerija zaštićenih kulturnih dobara u Zagrebu (pojedinačni objekti i povijesne cjeline po ulici ili nazivu dobra) sukladno Registru kulturnih dobara RH
• Državni arhiv u Zagrebu – vodič kroz fondove i zbirke
• Digitalizirana zagrebačka baština – online digitalizirane zbirke Knjižnica grada Zagreba
• Muzej grada Zagreba – arhiva izložbi održanih od 1909. do 2020. (podaci o trajanju, autori, naslov, opisni tekst, izbor iz fotografija, poveznice na pdf katalog i izbor digitaliziranih članaka iz periodike; pretraga po godini i lokaciji)
• Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice
• Online zbirke Muzeja za umjetnost i obrt – pretraga i pregled arhitektonskih nacrta i predmeta iz zbirki fotografija, razglednica i dr.
• Fototeka Ministarstva kulture RH
• Geoportal Grada Zagreba – portal zagrebačke infrastrukture prostornih podataka
• Državna geodetska uprava RH

⇢ Katastar – portal za pretragu katastarskih čestica s podacima o kvadraturi, namjeni i vlasništvu

⇢ Geoportal – portal nacionalne infrastrukture prostornih podataka koji omogućuje mjerenje dužina i površina na različitim podlogama (primjeri: ortofoto danas, ortofoto 1968., topografske karte, Hrvatske osnovne karte itd.)

• MAPIRE – portal povijesnih karata i katastara (GIS; pretraga po nazivu mjesta)
• ANNO – portal digitaliziranih austrijskih novina i časopisa

-
Povezana obavijest ovdje.