Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala

Istraživačko-edukacijski projekt „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ koji se od 2015. godine provodi u Dubrovniku predstavljen je u petak 9. listopada 2020. u katedrali Gospe Velike. O dosadašnjim rezultatima ovog projekta govorili su dr. sc. Maja Zeman, prof. Suzana Damiani i Ivan Viđen. Prezentaciju projekta organiziralo je Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

Projekt se provodi u suradnji Gradske župe Gospe Velike iz Dubrovnika i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u partnerstvu s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu, Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za arheologiju u Zagrebu, a u kojem sudjeluje i više vanjskih suradnika iz znanstvenih i kulturnih institucija iz Zagreba i Dubrovnika.

-
Potres koji je pogodio Dubrovnik 15. travnja 1979. godine oštetio je, uz ostalo, i katedralu pa su započela arheološka istraživanja radi njezine statičke sanacije. Ona su trajala od 1. travnja 1981. godine i trajala su do studenog 1986. godine, kada je ona građevinski bila sanirana i nakon provedene restauracije interijera ponovno predana tadašnjem dubrovačkom biskupu. Dok su istraživanja u katedrali bila pri kraju trajala su i istraživanja na susjednoj Bunićevoj poljani koja su trajala oko tri godine i završila u travnju 1987. godine. Od tog arheološkoga lokaliteta danas je dostupno oko 150 m2 u podzemlju katedrale i 200 m2 ispod Bunićeve poljane. Sve je radove istraživanja i sanacije koordinirao tada novoosnovani Zavod za obnovu Dubrovnika s partnerima; arheološka istraživanja i elaborate u katedrali je provodio Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba sa svojim partnerima. Istraživanja je vodio znanstvenik Josip Stošić iz Instituta za povijest umjetnosti, uz nadzor arheologa Ivice Žile iz tadašnjega Zavoda za zaštitu spomenika kulture (danas: Konzervatorski odjel).

Nakon arheoloških istraživanja, većina je pokretnih nalaza – kojih je bilo jako puno – pohranjena u južno potkrovlje katedrale i na neka druga mjesta, a njihova važnost je već i tada bila prepoznata, jer su oni otkrili dotad neke nove stvari. Istraživači su otkrili prvu, tzv. bizantsku katedralu, za koju se ranije nije znalo, ispod romaničke katedrale, za koju se iz povijesnih izvora znalo da je postojala na istome mjestu. To je dovelo u pitanje sve dotadašnje spoznaje o nastanku Dubrovnika i o njegovim prvim stoljećima. O interpretaciji tih nalaza znanstvenici i danas lome koplja, kazao je predstavljač Viđen. Sve te interpretacije počivanju na nalazima arhitekture ispod katedrale, a budući da se bez poznavanja i pokretnih nalaza ne može dati cjelovita interpretacija, to je potaknulo nastanak ovih radionica jer je nedostajala cjelovita obrada i pokretnih nalaza. Do 2015. godine ti pokretni arheološki nalazi su bili neinventarizirani i zapravo nepoznati. Arheološko nalazište ispod katedrale i Bunićeve poljane, a riječ je o urbanoj arheologiji, veliko je ne samo po veličini, već i po značenju za znanost. Nemoguće je cjelinu istraživanja interpretirati bez objedinjavanja spoznaja o pokretnim i nepokretnim nalazima, a ovim projektom se želi tome pridonijeti.

Temeljni su ciljevi projekta stručna i znanstvena obrada te zaštita pokretnih spomenika i arheoloških nalaza pronađenih prilikom istraživanja lokaliteta podzemlja dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane tijekom istraživanja provedenih u razdoblju od 1981. do 1987. godine. Aktivnosti projekta uvelike se provode kroz studentske radionice, u kojima sudjeluju studenti studija povijesti umjetnosti, kao i studenti studija restauracije i konzervacije ALU u Zagrebu. O važnosti aktivnosti projekta govori već činjenica da su nalazi proizašli iz istraživanja dubrovačke katedrale u dugom razdoblju od trideset godina bili neobrađeni, neobjavljeni i uvelike nepoznati stručnoj i široj javnosti. Rezultati projekta time će znatno doprinijeti saznanjima o postanku i povijesnom razvoju Grada Dubrovnika u dugom razdoblju od kasne antike do novoga vijeka.

Više informacija o projektu ovdje.

-
Kontakti:
dr. sc. Danko Zelić
Irena Šimić