Arhitektonska služba
Kontakt:
Ivana Haničar Buljan, d.i.a.
T. 01 6112 728
E. ihanicar@ipu.hr
O osnutku i radu
Začeci arhitektonskog istraživanja, dokumentiranja te izrade specifične arhitektonske dokumentacije na kojoj je zasnovana planoteka Instituta sežu u vrijeme u kojem se znanstveno-istraživački rad odvijao u okrilju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dakle od samog osnutka Instituta 1961. godine.
Već su najranija proučavanja starih urbanih aglomeracija na jadranskoj obali, što ih je vodio prof. Milan Prelog počevši od 1949. godine, uključila izradu egzaktnih arhitektonskih nacrta istraživanih spomenika i povijesnih jezgri naselja. Kako se proučavanje povijesne arhitekture i urbanizma s vremenom intenziviralo, ubrzo nakon osnutka Instituta 1961. godine zaposlen je prvi arhitekt (laborant-crtač) Ivan Prtenjak, tada još student arhitekture. Godine 1966. na to mjesto dolazi arhitekt Ivan Tenšek, a uz njega se 1972. godine zapošljava Davorin Stepinac. Oni su arhitektonsku službu Instituta doveli do visoke stručne razine. Veliko stečeno iskustvo prenosili su mlađim suradnicima: Ivani Valjato-Vrus, Marie Stepinac, Sanji Štok, Damiru Bakliži, Ivani Haničar Buljan, Marijani Vojtić, Danijeli Šapini i Marku Ambrošu s kojima je tijekom godina znatno osnažen arhitektonski tim Instituta.
O metodama i metodologiji
U brojna arhitektonska snimanja, kako za potrebe temeljnih istraživanja tako i za konzervatorsku primjenu na zaštiti spomenika i u prostornom planiranju uloženi su veliki napori svih arhitekata. No za stvaranje vrijedne i unikatne arhitektonske dokumentacije spomenika najzaslužniji su Ivan Tenšek i Davorin Stepinac, a znatan doprinos dale su Ivana Valjato-Vrus na segmentu arhitekture južnoga obalnog prostora i Marie Stepinac na dionici umjetničke topografije.
Na osnovi tako stvorenog fonda arhitektonskih nacrta pristupilo se 1968. godine, u okviru projekta „Osnivanje fundamentalne dokumentacije za povijest umjetnosti“, uspostavi planoteke i njezinu sustavnom sređivanju i arhiviranju.
Trenutno su zaposlena četiri diplomirana inženjera arhitekture koji surađuju na svim institutskim projektima kojima je u fokusu graditeljsko naslijeđe u Hrvatskoj od ranog srednjeg vijeka do danas.
Za potrebe istraživanja naselja (urbanih i poluurbanih graditeljskih cjelina), pojedinačnih vrijednih povijesnih sklopova i građevina, umjetničke topografije i konzervatorskih studija provode se metodološki specifična arhitektonska snimanja i istraživanja, na terenu odnosno samom objektu. Na osnovu snimaka s terena izrađuje se arhitektonska dokumentacija postojećeg stanja, utvrđuje stanje očuvanosti te izrađuje prijedlog valorizacije i pristupa obnovi.
Arhitekti sudjeluju u izradi i pripremi grafičkih priloga i proizvoda koji se pripremaju za svrhu izložbene prezentacije ili publikacija koje izdaje Institut.
Posljednjih 20 godina arhitektonska dokumentacija se izrađuje digitalno u AutoCAD-u. Snimanja se provode i totalnom geodetskom stanicom, a svi se procesi i standardni načini snimanja unaprijeđuju u skladu s razvojem tehnologije i međunarodno relevantnim znanstvenim pristupima arhitektonskom dokumentiranju, kao što su 3D skeniranje te izrada arhitektonskih nacrta iz oblaka točaka. Primjenjuju se i neinvazivni načini istraživanja termografskim kamerama, snimanje dronom i georadarom.
Više informacija o primjeni novi tehnologija potražite ovdje.